Monografija “Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji” slovenskih autora Mitje Ferenca i Uroša Košira predstavljena je u subotu 24. listopada u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.
Na predstavljanju su govorili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, dubrovački biskup Roko Glasnović, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, britanski povjesničar dr. sc. Robin Harris, autor monografije prof. dr. sc. Mitja Ferenc, urednik monografije mons. Nediljko Pintarić te izv. prof. dr. sc. Marinko Marić sa Studija Povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku.
Svoje obraćanje biskup Glasnović započeo je Isusovom rečenicom “Ništa nije skriveno što se neće otkriti ni tajno što se neće doznati“ kojom se upozorava na to da Bog poznaje istinu i da se ona ne može trajno sakriti.
Osvrćući se na znanstvenu monografiju o prikrivenim grobištima Hrvata u Sloveniji biskup je naglasio njezinu vrijednost i kao čina poštovanja prema ljudskom dostojanstvu koje ne prestaje smrću jer prošlost nije samo prošlost, nego iza svakog čovjeka stoji njegovo ime, lice, dostojanstvo, kako je govorio papa Benedikt XVI. Spomenuo je, među ostalim, naglaske Izjave komisije Iustitia et pax Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije od 13. svibnja 2008. godine „O pravu na grob i dužnosti pijeteta“ te zaključio da smo kao kršćani pozvani opraštati, ali oprost ne znači da zlo prestaje biti zlom, niti znači brisanje povijesti, prikrivanje činjenica ili odustajanje od pravde. „Kršćanski oprost oslobađa čovjeka od mržnje i osvete, ali ostavlja otvorenim put istini, odgovornosti i pravednosti,“ poručio je biskup.
Urednik monografije mons. Pintarić dao je kratki pregled sadržaja knjige rekavši kako je ona nastala povodom 80. obljetnice Drugog svjetskog rata te daje zaokružen pogled na problem najvećih masovnih ubojstava Hrvata u Sloveniji nakon njegovog završetka. Hrvati u emigraciji su ispisali o toj temi mnoga osobna svjedočanstva, a dolaskom demokracije tema se otvorila i za izdavače u Hrvatskoj. Najopsežnija knjiga o toj problematici je ova, ustvrdio je Pintarić zahvaljujući Školskoj knjizi na tome. Kroz znanstveni pristup na neki način se oduzima ona „bukačka“ navika pisanja o toj problematici.
„Knjiga donosi, možemo reći, slovensko iskustvo suočavanja s kolektivnom memorijom o svojoj prošlosti u europskom kontekstu, koja je u tom žalosnom poratnom razdoblju najkrvavije povezana i s hrvatskom prošlošću“, kazao je Pintarić podsjetivši na tisuće i tisuće hrvatskih vojnika i civila u izbjegličkim kolonama na području Slovenije u to poratno vrijeme.
Gradonačelnik Franković je naglasio kako se ova knjiga predstavlja uoči sutrašnjeg obilježavanja stradanja na Daksi. “Toliko je godina prošlo od hrvatske samostalnosti, a mi se još uvijek nismo do kraja spoznali našu povijest i suočili se s njom”, kazao je gradonačelnik problematizirajući razloge za to koji su prepoznatljivi i u svakodnevici. “Ta istina nije laka ni jednostavna, no o njoj treba progovarati.”
Doktor Žužul je podsjetio na više desetljeća šutnje u društvu o ovoj strašnoj stvarnosti koja se dogodila hrvatskom narodu u vrijeme Jugoslavije te progovorio o nekim počecima i uzrocima tih stradanja u širem kontekstu. Ogradio se od počinjenih zločina te ustvrdio kako se u samoj Hrvatskoj za sada zna za 1400 jama, a vjerojatno će ih se još i više otkriti. Pohvalio je međudržavnu suradnju Hrvatske i Slovenije na otkrivanju grobišta.
Povjesničar Harris, koji se bavi poviješću Dubrovnika, na predstavljanju se osvrnuo na jesen 1944. godine u Dubrovniku i stradanja Dubrovčana na Daksi. Na Daksi je među ubijenima bilo osam svećenika, sedam katoličkih i jedan pravoslavni. Harris je dodao i kako je potrebno pronaći posmrtne ostatke dubrovačkog biskup Josipa Marije Carevića, jedinog izravno ubijenog biskupa, i sahraniti ih u kripti dubrovačke katedrale.
Suautor knjige Ferenc naglasio je spremnost Slovenije da se suoči s brojnim grobištima na njezinom području koja su nastala nakon Drugog svjetskog rata te opisao mučne događaje pronalaska brojnih ljudskih ostataka u jamama. “Struka je prepoznala da može, zna i hoće nadoknaditi civilizacijski dug, ali prečesto posrće i stane zbog prepreka koje joj se postavljaju u radu”, kazao je autor. No unatoč svemu, na temelju pronađenih ostataka na četrdesetak prikrivenih grobišta može se ustvrditi da se u njima nalaze posmrtni ostaci mučki ubijenih Hrvata. Posebice je istaknuo tzv. Dječju jamu.
Profesor Marić, koordinator predstavljanje monografije u Dubrovniku, kazao je kako stradanja na jugu Hrvatske nisu samo dijelovi povijesti grada, nego su i “dio obiteljske povijesti ispunjene dugim čekanjem i otvorenim pitanjima koja su se prenosila iz generacije u generaciju”. Istaknuo je znanstveni doprinos monografije cjelokupnoj problematici stradanja Hrvata u ratu i poraću i njezinu vrijednost za mlađe generacije.
Predstavljanje su organizirali Školska knjiga, Grad Dubrovnik, Dubrovačka biskupija, Studij povijesti Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku te Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Dubrovnik.
Moderator večeri bio je Sebastijan Vukosavić, a u programu je nastupio Mješoviti župni zbor župe Presvetog Spasitelja iz Mokošice. Na početku večeri prikazan je film o stradanjima Hrvata u Sloveniji.
Knjiga na 735 stranica donosi oko 1000 fotografija, 99 karata te QR kodove s pomoću kojih se pametnim telefonima mogu precizno locirati grobišta. Prema evidenciji prikrivenih grobišta Republike Slovenije, od 750 lokacija 134 su takve za koje na osnovi svjedočenja i pisane dokumentacije ocjenjuje da su u njima žrtve Hrvati. Od njih je dosad sondiranjem potvrđeno 36 grobišta.
Angelina Tadić
