U Arheološkom muzeju Narona večeras je svečano otvorena izložba fotografija „Iskopavanje Augusteuma u Naroni – radovi 1996.“. Ovim jedinstvenim putovanjem u nedavnu prošlost obilježava se trideset godina od epohalnog otkrića koje je antičku Naronu, mjesto Vid i cijelu dolinu Neretve trajno upisalo na svjetsku kulturnu i arheološku kartu.
Službeni dio otvorenja, pred okupljenim mještanima i ljubiteljima baštine, predvodili su ravnatelj Arheološkog muzeja Narona Toni Glučina i kustosica Konstanta Bukovac. Oni su svojim uvodnim riječima proveli posjetitelje kroz značaj ovog velikog jubileja, otvorili izložbu i podsjetili na važnost druge od dvije nezaboravne godine arheoloških istraživanja ovog iznimnog nalazišta.
Zajedništvom do očuvanja baštine
Priča o istraživanju Plećaševih štala, odnosno Augusteuma, tijekom 1995. i 1996. godine pod vodstvom dr. sc. Emilija Marina, mnogo je više od pukog znanstvenog trijumfa. Njeno ostvarenje, proizišlo iz jasne vizije, ostaje opipljivo svjedočanstvo o tome kako sustav treba funkcionirati kada se njime upravlja na istinsku dobrobit građana i lokalne zajednice.
Upravo je sinergija i pravovremena financijska potpora Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva kulture rezultirala otkupom prostora, izgradnjom i u konačnici otvorenjem prvog hrvatskog in situ arheološkog muzeja. To je trajan i svijetao primjer prepoznavanja onih istinskih, klasičnih vrijednosti – brige za vlastiti identitet i nasljeđe koje s ponosom ostavljamo generacijama koje dolaze.
Puls malog mjesta u velikoj povijesti
Izložba posjetiteljima donosi pažljivo izabrane crno-bijele fotografije iz terenske fotodokumentacije nastale u jeku radova od 20. svibnja do 21. lipnja 1996. godine. Autor većine fotografija, član tadašnje stručne ekipe Arheološkog muzeja u Splitu Branko Penđer, svojim je objektivom zabilježio sam tijek istraživanja i sudionike radova, ali i uhvatio mnogo više od toga.
Njegovi zapisi bilježe trud, atmosferu na terenu i, ono najemotivnije, lica stanovnika i prizore Vida kakav je bio prije točno tri desetljeća. Te fotografije ne otkrivaju samo grandioznost prošlih milenija i mramornih kipova, već pričaju i intimnu, iskrenu priču ljudi našega kraja čija je mirna svakodnevica odjednom postala pozornica svjetske povijesti.
Svi koji večeras nisu bili u Vidu, svakako bi trebali posjetiti izložbu. Ona nudi predivnu priliku za zajedničko prisjećanje, pronalaženje poznatih lica na starim fotografijama i odavanje počasti svima koji su utkali dio sebe u ovaj povijesni mozaik.
Nino Erceg
