Još u travnju 2018. godine, Ornitološko društvo „Brkata sjenica” postavilo je prve kućice za gniježđenje zlatovrana u dolini Neretve. Projekt je pokrenut s ciljem privlačenja ove prekrasne vrste na gniježđenje, a ideja je proizašla iz redovitih opažanja zlatovrana tijekom proljetne selidbe. Takva su opažanja upućivala na mogućnost da bi se vrsta mogla ponovno gnijezditi u dolini Neretve, pod uvjetom da joj se osiguraju odgovarajući uvjeti.
Danas, 2026. godine, nakon dugogodišnjeg praćenja i istraživanja, s velikim se zadovoljstvom može potvrditi da je Neretva dobila novu gnjezdaricu. Tijekom niza godina ornitolozi i zaljubljenici u prirodu obilazili su područje delte Neretve u potrazi za dokazima gniježđenja, ali dugo bez uspjeha. Ipak, ove je godine njihov trud napokon urodio plodom. Pronađen je jedan gnijezdeći par, a tijekom tri kontrolna obilaska teritorija uspješno su promatrani i fotografirani odrasli par te četiri mlade jedinke.
Nakon toliko godina sustavnog rada, članovi društva ističu veliko zadovoljstvo i ponos što je upravo zlatovrana odabrala dolinu Neretve za podizanje svojeg potomstva. Ovaj nalaz predstavlja važan korak u očuvanju vrste na ovom području te iznova potvrđuje da postavljanje umjetnih duplji može dati iznimno vrijedne rezultate i izravno pomoći opstanku osjetljivih vrsta.
Za sljedeću godinu u planu je postavljanje novih kućica za gniježđenje, s obzirom na to da su neke od ranije postavljenih s vremenom propale. U Ornitološkom društvu nadaju se da će ovaj uspjeh potaknuti naseljavanje novih parova i postupno širenje populacije u neretvanskom kraju.
Društvo zahvaljuje svima koji su svojim radom, pomoći i podrškom pridonijeli ostvarenju ovog iznimnog trenutka i prvog potvrđenog gniježđenja zlatovrane u dolini Neretve. Prema trenutačnim spoznajama, zlatovrana se u Hrvatskoj gnijezdi na vrlo malom broju lokaliteta, što ovom nalazu daje dodatnu težinu. Tijekom ove gnijezdeće sezone zabilježeno je još jedno zanimljivo gniježđenje ove prekrasne vrste, o čemu će uskoro biti objavljen poseban članak. Do tada, čitatelji mogu uživati u fotografijama s terena na kojima su nedavno snimljene odrasle ptice i mlade jedinke.
Jedna od najupečatljivijih europskih ptica
Zlatovrana je prepoznatljiva po živopisnom plavom perju koje se na suncu prelijeva u nijansama tirkizne i zelene, dok su joj leđa i krila prošarani toplim smeđim tonovima. U letu posebno dolaze do izražaja intenzivno plava krila, zbog kojih ju je gotovo nemoguće zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom.
U Hrvatskoj je rijetka i lokalno rasprostranjena gnjezdarica. Nekada je bila znatno češća u nizinskim dijelovima zemlje, no tijekom posljednjih desetljeća brojnost joj se drastično smanjila. Danas se gnijezdi na svega nekoliko pogodnih područja, stoga svaki novi potvrđeni par predstavlja vitalan doprinos njezinu očuvanju.
Najviše joj odgovaraju otvoreni krajolici s livadama, pašnjacima, mozaikom poljoprivrednih površina i pojedinačnim stablima ili drvoredima. Takva joj područja omogućuju dobar pregled terena s kojeg lovi plijen te istodobno nude prirodne duplje ili umjetne kućice za gniježđenje.
Kao ptica selica, zlatovrana u naše krajeve dolazi tijekom proljeća, najčešće krajem travnja ili početkom svibnja, a već krajem ljeta i početkom jeseni kreće na dugo putovanje prema podsaharskoj Africi gdje provodi zimu. Tijekom seobe prelazi tisuće kilometara, što je svrstava među najimpresivnije europske selice.
Hrani se prvenstveno velikim kukcima poput skakavaca, zrikavaca, kornjaša i cvrčaka, ali neće propustiti priliku uloviti ni guštera, žabu ili manjeg glodavca. Plijen najčešće uočava s istaknute grane, stupa ili električne žice, odakle naglo slijeće na tlo i hvata ga iznimnom preciznošću.
Akrobatski letovi i izazovi očuvanja
Za gniježđenje koristi prirodne duplje starih stabala, šupljine u zidovima ili stijenama, a vrlo rado prihvaća i umjetne kućice ako su postavljene na pogodnim mjestima. Ženka najčešće snese četiri do šest jaja, a o mladima se brinu oba roditelja. Mladi ostaju u gnijezdu oko mjesec dana prije nego što prvi put polete. Zanimljivo je istaknuti da su za prepoznatljiv naziv ove vrste (posebice u engleskom jeziku, Roller) zaslužni akrobatski zračni letovi koje mužjak izvodi tijekom udvaranja. Tada se naglo obrušava, okreće i prevrće u zraku, pokazujući snagu i spretnost budućoj partnerici.
Glavne prijetnje zlatovrani danas predstavljaju nestanak starih stabala s prirodnim dupljama, intenzivna poljoprivreda, uporaba pesticida koja smanjuje broj kukaca te opći gubitak pogodnih staništa. Zbog toga postavljanje umjetnih kućica, očuvanje tradicionalnog krajolika i zaštita otvorenih travnjaka imaju presudnu ulogu u očuvanju ove vrste.
Prvo potvrđeno gniježđenje u dolini Neretve jasan je dokaz da se dugogodišnji trud, upornost i sustavan rad na zaštiti prirode mogu isplatiti. Ono ulijeva optimizam i daje nadu da će ova iznimno lijepa i rijetka ptica u budućnosti ponovno postati redoviti stanovnik neretvanskog kraja.
Piše: Bare Ilić
