Dok iz Zagreba stižu uvjeravanja da sustav ulaska i izlaska radi bez problema, stanovnici Metkovića, Gabela Polja i Doljana upozoravaju na svakodnevne probleme na granici. Posebno su pogođeni oni koji zbog obitelji, posla, zemlje ili drugih obveza svakodnevno prelaze granicu. Razgovarali smo s načelnikom Postaje granične policije Metković.
Europska unija ove je godine uvela nova pravila kroz Sustav ulaska/izlaska (EES), odnosno digitalnu kontrolu državljana trećih zemalja koji ulaze u schengenski prostor. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović više je puta istaknuo kako je Hrvatska spremna za primjenu sustava te da njegova provedba ne stvara veće probleme. No situacija u Metkoviću pokazuje da slika na terenu nije uvijek jednaka onoj koja se vidi iz Zagreba.
Metković je specifičan pogranični grad čiji se urbani prostor tijekom desetljeća širio prema granici s Bosnom i Hercegovinom. Naselja Doljani i Gabela Polje, koja se nalaze na području općine Čapljina, na mnoge su načine životno povezana s Metkovićem. Osim obiteljskih i rodbinskih veza, dio stanovnika Gabela Polja komunalne usluge plaća Gradu Metkoviću, dok brojni Metkovci imaju poljoprivredne površine upravo na području susjednih naselja. Može se reći da su žitelji tih sela kulturološki dio Metkovića, puno više nego Čapljine. Posebno je specifična Ulica Marka Marulića.
Proteže se uz samu granicu Metkovića i Gabela Polja, pri čemu se s jedne strane ulice nalazi Hrvatska, a s druge Bosna i Hercegovina. Dio stanovnika s bosanskohercegovačke strane, iako živi na teritoriju BiH, zbog prometne povezanosti mora prijeći granicu kako bi došao do drugih dijelova svoje države. Za pogranično stanovništvo granica stoga nije samo neka linija na karti, nego svakodnevni dio života. Brojni stanovnici Gabela Polja i Doljana rade u Metkoviću, dok Metkovci imaju zemlju, obitelj i druge obveze s druge strane granice. Granicu svakodnevno prelaze roditelji koji djecu voze u vrtić, ljudi koji odlaze liječniku, na posao, u trgovinu ili jednostavno obavljaju svakodnevne obveze.
Tijekom ljetnih mjeseci, kada se promet prema jugu dodatno povećava, takav način života postaje znatno teži. Uvođenjem EES-a dodatno se povećalo vrijeme potrebno za prelazak granice. Državljani BiH i ostalih trećih zemalja moraju se registrirati prilikom ulaska u Hrvatsku, što u pojedinim slučajevima znači dodatne postupke za cijelo vozilo. Prema svjedočanstvima mještana, obrada jednog automobila u kojem se nalazi cijela obitelj nerijetko traje i po 5-10 minuta, posebice kada su u vozilu mala djeca. Gužve na granici pritom su posljednjih mjeseci postale izvor sve većeg nezadovoljstva. Kako nam govore mještani s kojima smo razgovarali, dio građana iz unutrašnjosti BiH zbog dugog čekanja odustaje od dolaska u Hrvatsku. Istodobno, oni koji granicu moraju prelaziti svakodnevno teško mogu izbjeći gužve. Dodatni problem nastaje zbog različitih pravila za građane EU-a i državljane trećih zemalja. Lokalne stanovnike posebno iritira kada se u koloni nađu vozila u kojima se nalaze i građani Europske unije i državljani trećih zemalja.
Načelnik Postaje granične policije Metković Jurica Volarević pojasnio nam je situaciju. “Često dobijemo pritužbe kako državljani trećih zemalja prelaze u traku za EU državljane na Graničnom prijelazu u Doljanima. Stvar je u tome da je prometovanje preko traka na graničnim prijelazima jasno definirano člankom 10. Zakonika o schengenskim granicama. Ako se unutar vozila državljanina treće zemlje nalazi državljanin EU-a koji je član obitelji (primjerice, državljanin Bosne i Hercegovine putuje u društvu člana uže obitelji koji je državljanin Republike Hrvatske), oni imaju pravo ući u traku za EU državljane, gdje se od putnika koji nije član obitelji izuzima biometrija ili se verificira fotografiranjem lica, što stvara ogorčenje ostalih EU državljana na granici, iako je sve u skladu sa pravilima korištenja prometnih traka”, rekao nam je Volarević. Za izjavu smo pitali i zapovjednike BiH policije, koji su zamolili da pošaljemo mail njihovim nadležnim u Sarajevo kako bi dobili dozvolu za izjavu. Par dana poslije, stigao je odgovor iz Sarajeva. Umjesto da nas povežu s osobama koje poznaju teren, kao što je to napravila hrvatska policija, dobili smo generički odgovor u kojem putnike mole za strpljenje i hvale graničnu policiju, ističući da svoj posao obavljaju profesionalno, a i da su dobili nove kabine za policajce, što smatraju modernizacijom graničnog prijelaza.
Kako dobiti propusnicu?
Problem, međutim, nije samo u EES-u. Mještani kao jednu od najvećih prepreka ističu pogranične propusnice. Riječ je o dokumentu koji se izdaje stanovnicima pograničnog područja koji ispunjavaju propisane uvjete, među ostalim imaju prebivalište najmanje godinu dana unutar pograničnog pojasa i opravdan razlog za prelazak granice. Osobama s prebivalištem u BiH propusnicu izdaje hrvatska policija, dok ih stanovnicima s hrvatske strane izdaje policija BiH. Jedan od mještana s kojima smo razgovarali tvrdi kako postoji velika razlika u broju izdanih propusnica. Prema njegovim riječima, policija BiH izdaje znatno veći broj propusnica stanovnicima s hrvatske strane nego što ih hrvatska policija izdaje stanovnicima BiH.
Upravo je pitanje propusnica bilo jedno od najčešće spominjanih problema među stanovnicima s kojima smo razgovarali. Dio njih želio je iznijeti svoje iskustvo, ali uz uvjet anonimnosti. Zbog brojnih pritužbi razgovarali smo i sa Mjesnom zajednicom Gabela Polje. Kao jedno od mogućih rješenja ističu prenamjenu postojećeg međunarodnog graničnog prijelaza u pogranični prijelaz, pri čemu bi pravo prelaska imali automatizmom stanovnici unutar određenog pograničnog područja. Druga idealna mogućnost, smatraju, bio bi svojevrsni hibridni model kojim bi se omogućio prolaz samo građanima Europske unije. To bi praktički značilo da bi pravo prelaska imali građani Hrvatske i EU, ali i Hrvati Bosne i Hercegovine koji posjeduju hrvatsko državljanstvo. Razlog za takav prijedlog vide i u samoj infrastrukturi Gabela Polja, posebice Hercegovačke ulice, koja prema njihovom mišljenju nema kapacitet za prihvat velikog broja vozila koja se tijekom ljetnih mjeseci stvaraju u kolonama.
I o ovom rješenju raspravljali smo sa načelnikom Volarevićem. On, kaže, razumije frustraciju lokalnog stanovništva, ali ističe kako policija mora postupati prema važećim pravilima. “Nemoguće je provesti tu ideju da GP Gabela Polje bude samo za EU državljane. Nekada su postojali bilateralni sporazumi koji su omogućili da neki granični prijelazi budu, primjerice, samo za hrvatske i BiH državljane, ali takvi sporazumi više nisu na snazi i ne mogu se dogovarati jer je Republika Hrvatska članica Europske unije”, naglasio je Volarević.
Govoreći o EES-u, istaknuo je kako je sustav trenutno u fazi modernizacije te da bi nova tehnologija trebala ubrzati proceduru. “Dobili smo nadogradnju sustava kamera koje mogu verificirati državljane trećih zemalja tako što otvore prozor i samo se okrenu prema kamerama, pa neće biti potrebe za izlaskom iz automobila”, rekao nam je i istaknuo kako se na graničnim prijelazima koriste ručni čitači kojima se biometrijski podaci izuzimaju od putnika bez potrebe izlaska iz vozila, čime se značajno ubrzava obavljanje granične kontrole. Entry/Exit System (EES) nije samo novi informacijski sustav, već važan dio šire modernizacije i digitalizacije upravljanja vanjskom granicom Europske unije. Njegova je svrha, među ostalim, preciznije evidentiranje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, učinkovitije upravljanje dopuštenim boravkom te dodatno unaprjeđenje sigurnosti vanjskih granica.. Povezivanje i interoperabilnost europskih informacijskih sustava omogućuju nadležnim tijelima učinkovitiju provjeru identiteta i korištenje relevantnih podataka u okviru njihovih zakonskih ovlasti, uključujući potrebe prevencije, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela.
Pritom sigurnost i protočnost ne moraju i ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, primjenom novih digitalnih i automatiziranih rješenja nastoji se istodobno zadržati visoka razina sigurnosti i omogućiti što učinkovitiji protok putnika. U narednom razdoblju na razini Europske unije nastavit će se razvoj i uvođenje naprednih tehničkih rješenja u području upravljanja granicom, čiji je cilj dodatno automatizirati pojedine postupke, smanjiti vrijeme potrebno za provedbu granične kontrole i povećati protočnost, bez kompromitiranja sigurnosnih standarda. Hrvatska policija pritom kontinuirano prati opterećenje na pojedinim graničnim prijelazima te prilagođava organizaciju rada i korištenje dostupnih tehničkih rješenja stvarnim prometnim potrebama. Pitali smo ga i zbog čega se pogranične propusnice ne izdaju jednostavnije stanovnicima koji žive neposredno uz granicu. “Pogranične propusnice se izdaju bilateralnim sporazumom o pograničnom prometu, potpisanim između Hrvatske i BiH. Nažalost, trenutno ne postoji zakonski okvir koji bi omogućio da iste budu izdane automatizmom na temelju mjesta prebivališta. One se izdaju ili iz ekonomskih razloga, poput posla u Metkoviću, ili na temelju nekih socijalnih čimbenika – poput djeteta na školovanju u Metkoviću, u vrtiću, zaposlenja, obrade poljoprivrednih zemljišta itd.”, kazao je Volarević.
Kada je riječ o pograničnom prometu, važno je naglasiti da stanovnici pograničnog područja koji zbog opravdanih životnih, obiteljskih, poslovnih ili drugih razloga imaju potrebu za učestalim prelaskom državne granice mogu koristiti sustav pograničnog prometa, uz ispunjavanje propisanih uvjeta. U tom smislu učestalost prelazaka sama po sebi ne predstavlja problem niti bi trebala predstavljati prepreku za ostvarivanje prava na pogranični promet. Cilj je upravo omogućiti stanovnicima pograničnog područja nesmetano odvijanje svakodnevnih aktivnosti i olakšati učestalo kretanje preko granice. Mještani koji posjeduju odgovarajuće propusnicu za određeni granični prijelaz za pogranični promet mogu koristiti manje granične prijelaze, uključujući prijelaz Unka, a oni koji posjeduju pogranične propusnice za prijelazno mjesto Ulica Marka Marulića (Metković) – Gabela, mogu prelaziti pješice ili prometnim sredstvima preko rampe u Ulici Marka Marulića, za čiji je prolazak potrebna propusnica i odgovarajuću karticu za otvaranje rampe.
Načelnik poslao apel građanima unutrašnjosti BiH
Pitali smo načelnika postoji li mogućnost promjene sporazuma Hrvatske i BiH kako bi se olakšali uvjeti za dobivanje pogranične propusnice. “Policija ne donosi odluke, mi ih samo provodimo. Vjerujem kako će se u slučaju neke promjene sporazuma, uzeti u obzir potrebe žitelja i jedne i druge strane granice”, rekao je. Volarević je pritom poslao i apel građanima BiH koji žive u unutrašnjosti zemlje – da, kada je moguće, koriste Granični prijelaz Nova Sela, koji je infrastrukturno najopremljeniji za prihvat većeg broja vozila i putnika. “Nadamo se da će se ubrzo završiti autocesta do Mostara jer bi se dio prometa preusmjerio na MCGP Nova Sela, koja ima najveći kapacitet za promet putnika i vozila, čime bi se smanjile gužve na ostalim graničnim prijelazima, prvenstveno graničnim prijelazima Metković, Gabela Polje i Prud“.
Upravo ta rečenica možda najbolje opisuje problem s kojim se posljednjih mjeseci suočavaju stanovnici ovog dijela doline Neretve. Dok se sustavi i pravila donose na razini Europske unije i država, posljedice njihovog provođenja najizravnije osjećaju ljudi koji žive uz granicu. Za stanovnika Zagreba, Bruxellesa ili nekog drugog dijela EU prelazak granice može biti povremeni izlet. Za stanovnika Metkovića, Gabela Polja ili Doljana ona je dio svakodnevnog života. I zato ono što se u Zagrebu može promatrati kao tehnička nadogradnja sustava granične kontrole, na samoj granici postaje pitanje odlaska na posao, vožnje djeteta u vrtić, odlaska liječniku ili obrađivanja vlastite zemlje.
Piše: Šimun Ilić
Izvor: Večernji list
