Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 15. lipnja 2026. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, usvojila informacije i zaključke kojima je cilj zaštita interesa u vezi s radom hidroelektrane Ulog i potencijalnim utjecajima projekta „Gornji horizonti“.
Pitanje zaštite sliva Neretve posljednjih je mjeseci ponovno u snažnom fokusu javnosti. Uz sve češća upozorenja stručnjaka, lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva o mogućim dugoročnim posljedicama hidroenergetskih zahvata, iznova se otvara pitanje statusa projekata koji mogu imati prekogranične posljedice na vodne režime i osjetljive ekosustave. Ovo je pitanje od vitalne važnosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za Republiku Hrvatsku, osobito za donji tok i dolinu Neretve.
Prekogranična suradnja i ekološki izazovi
Prepoznajući širinu problema, vođena je komunikacija s hrvatskom stranom, uključujući razgovore s gradonačelnikom Opuzena Ivanom Matagom. Uz to, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder o ovom je pitanju razgovarala tijekom sjednice ESPOO konvencije u Ženevi s izvršnom tajnicom UNECE-a Tatianom Molcean, naglašavajući potrebu međunarodne suradnje i dosljednog poštivanja procedura u slučajevima mogućih prekograničnih utjecaja na okoliš.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma zaprimilo je više zabrinjavajućih informacija o radu HE Ulog i posljedicama masovnog pomora živog svijeta u gornjem toku Neretve. Potaknuto inicijativom Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT te nalazima stručnih i znanstvenih timova, utvrđeno je da dostupni podaci ukazuju na moguću povezanost pomora s vršnim načinom rada HE Ulog. Takav način rada mogao bi biti u suprotnosti s mjerama propisanim ekološkom dozvolom koju je izdalo nadležno ministarstvo Republike Srpske.
Ministrica Pozder na sjednici je jasno artikulirala stav o važnosti odgovornog upravljanja prirodnim dobrima:
„Gornji tok Neretve iznad Konjica, kao i njezin donji tok prema ušću, zajedno s Bunom, Bunicom, Bregavom i Hutovim blatom, predstavljaju prirodna dobra od iznimnog značaja koja imamo obvezu štititi. Dostupne informacije ukazuju na moguće negativne posljedice rada HE Ulog na gornji tok Neretve, kao i na dugoročne rizike koje nosi projekt ‘Gornji horizonti’ za vodne režime i osjetljive ekosustave. Zato djelujemo institucionalno – kroz stručne analize, pojačan nadzor, suradnju s nevladinim organizacijama i korištenje svih raspoloživih pravnih mehanizama. Upravljanje i zaštita vodnih bogatstava moraju biti viši državni prioritet i pitanje strateške odgovornosti.“
Planirani institucionalni koraci
Kako bi se situacija sustavno riješila i zaštitila dobrobit građana, Vlada je definirala konkretne zaključke i mjere:
- Formiranje stručnog tima: U slučaju HE Ulog predviđeno je osnivanje ekspertnog tima koji će izraditi neovisnu stručnu analizu utjecaja na teritorij FBiH te predložiti mjere zaštite i eventualne sanacije.
- Pravni mehanizmi: Ukoliko analize potvrde negativne posljedice po okoliš i vodne resurse, očekuje se da Federalno pravobraniteljstvo poduzme odgovarajuće pravne korake radi zaštite interesa.
- Pojačan nadzor: Od nadležnih institucija Republike Srpske zatražen je pojačan nadzor nad radom hidroelektrane i dosljedna primjena uvjeta iz ekološke dozvole, uz redovito dostavljanje podataka monitoringa.
- Jačanje koordinacije: Vlada će inicirati jačanje institucionalne koordinacije na državnoj razini u području upravljanja vodnim resursima.
Rizici projekta „Gornji horizonti“
Kada je riječ o projektu „Gornji horizonti“, raspoloživi podaci bude opravdanu zabrinutost. Postoje snažne indicije da bi smanjenje dotoka vode dugoročno moglo ugroziti osjetljive ekosustave i bioraznolikost, uz dodatni rizik prodora slane vode u dolinu Neretve. Ova je stavka posebno naglašena zbog složenog krškog hidrogeološkog sustava koji zahtijeva izniman oprez u planiranju i realizaciji ovakvih zahvata.
Zaključcima je naloženo pribavljanje cjelokupne dokumentacije i svih relevantnih dozvola za navedeni hidroenergetski sustav. Predviđeno je i razmatranje formiranja međuresorne radne skupine te iniciranje uspostave zajedničkog povjerenstva na državnoj razini.
Ovim činom jasno je potvrđeno opredjeljenje da se zaštita vodnih resursa, bioraznolikosti i prirodnih ekosustava tretira kao apsolutni prioritet, uz spremnost da se svi raspoloživi pravni i institucionalni mehanizmi aktiviraju bez odgode, a sve s ciljem očuvanja prirodnog bogatstva i osiguranja kvalitete života za generacije koje dolaze.
Izvor: Vlada FBiH
