13.10.2025

Impressum

Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

Proslavljen blagdan Gospe od Ružarija u Metkoviću

06:24, 13. listopada 2025.

06:24, 13. listopada 2025

Blagdan  Gospe od Ružarija, suzaštitnice  metkovske  Župe sv. Nikole biskupa, proslavljen je u nedjelju 12. listopada. Središnju  misu, kojoj je prethodila procesija oko crkve, predvodio je don Marijan Šitum, upravitelj svetišta Vepric. U koncelebraciji su bili župnik i neretvanski dekan don Davor Bilandžić i župni vikar don Igor Goleš.

U svakoj svetoj misi slavimo smrt i uskrsnuće Kristovo, primajući Kristovo Tijelo,  primamo Božji život, koji nam je Isus dao i osigurao. Ista stvar je i sa krunicom: moleći krunicu, razmatrajući otajstva Isusova života možemo mu prići bliže, međutim, da bismo mogli bit blizu Isusu Kristu,  i da bi mogli  primiti ono što nam on želi dati po krunici, potrebne su polazne točke u nama, pojasnio je u uvodu homilije vlč. Šitum.

Trenutak navještenja, tumači se kao novo stvaranje svijeta, kao jedan novi početak. Utjelovljenje Isusa Krista početak je spasenja. U tom smislu, sva Božja djela, sve ono što bismo htjeli da Bog čini u našem životu ne počinje s  nama, već s Bogom, ne počinje sa našim dobrim životom, našim djelima, sa nikakvim našim zaslugama, niti sa zaslugama molitve, nego s Bogom. Negdje u providnosti Božjoj ovisi, hoće li nam se Bog smilovati ili ne, naglasio je.

Predispozicija, koju je BDM imala, pozorno je slušanje anđela Gabrijela, koji joj govori, da će začeti i roditi Sina, primiti Isusa Krsta u svoj život. Da bismo i mi mogli ući u otajstva Kristova života, da  bismo mogli bit blizu Isusa Krista, potrebno je moći slušati, slušati druge a ne sebe.

Mi uglavnom, nesposobni smo slušati druge, drugima  često upadamo u riječ, često zurimo u ekrane  –  a to sve onesposobljuje našu sposobnost da slušamo. To zapravo znači, da smo neosjetljivi, da nemamo osjećaja, empatije za drugoga. Paradoks u nama je – da druge teško slušamo a u nama je potreba da nas drugi čuju. Sve je više onih koji idu na psihoterapiju, spremni platiti – samo kako bi ih se čulo, zbog toga, što postoji velika  snaga u tome, jer, ako imamo nekoga tko nas sluša, naš život više nije isti, živi se lakše,  problemi  se nose drugačije – ako se mogu podijeli s nekim.

Marija je bila i sramežljiva, a to je drugi uvjet primanja Isusa Krista u svoj život, jer, ako nismo sramežljivi, teško da možemo primiti Isusa Krista. Ako nismo sramežljivi, onda smo agresivni u odnosu s drugima, onda se namećemo u društvu a ‘nitko ne voli biti u društvu takvih dominantnih osoba.’ Sramežljiva osoba  je ona koja nije puna sebe, osoba koja će uvijek nekako pokušati neprimijećeno  ostati otraga.

Treća  stvar koju Marija čini  je, da postavlja pitanje anđelu, što znači  da promišlja o onome što joj je rekao,  a to je treća predispozicija da bismo se mogli otvoriti Bogu.

„Božja djela u našem životu počinju  s Bogom  a ne s nama i našim nastojanjima, ne sa našom  potrebom. Bog nam se ne mora smilovati , ne mora pomoći  s obzirom na našu potrebu,  nego, može nam pomoći s obzirom na našu poniznost, na naše malo mišljenje o  nama.“

„Marijina poniznost, pokazuje, da Marija nema visoko mišljenje o sebi i ne misli vremenski puno o sebi. Vjerujem, da nam današnji blagdan koji slavimo, može pomoći, da na jedan novi način spoznamo i mi sami sebe, da kroz spoznaju samih sebe, vidimo svoje potrebe koje možemo izručiti BDM na jedan novi način  – na način vlastite nemoći, nesposobnosti, da pomognemo sami sebi da riješimo svoje probleme i poteškoće sa kojima se suočavamo, s čime ne možemo živjeti. Priznajući vlastitu nemoć, predajmo se Blaženoj Djevici Mariji,“  poručio je vlč.  Šitum.

Na kraju misnog slavlja,  župnik Bilandžić,  zahvalio je svima koji su pridonijeli veličini ovog slavlja. Tijekom trodnevnice, u službu ministranata primljeno je 7 novih članova, tako da ih je sada 77.  Pjevao je bend mladih, dječji zbor i mješoviti zbor župe, kojim ravna s. Marijana Cvitanović.

Čestitajući vjernicima blagdan suzaštitnice, župnik Bilandžić najavio je,  da će u ovoj godini u Vepricu biti obilježena i stota godina postavljanja spomen ploče neretvana stavljajući se u Gospinu zaštitu.

Zavjetna spomen ploča neretvana, postavljena je 5. 7. 1925. g.

Antonija Menalo