Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj u četvrtak, 3. veljače 2022. godine, usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Glavne odrednice novog Zakona odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obavezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od 3 mjeseca te mnoge druge. Navedene izmjene i dopune Zakona imaju za cilj smanjenje postojećih administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, osobito potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade.
Novi Zakon ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a jedinice lokalne samouprave su dužne u roku od 3 mjeseca od dobivanja suglasnosti na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati javni natječaj za zakup ukoliko su već dobile suglasnost na Program. Radi bolje kontrole samog postupka u Povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede.
Poljoprivredno zemljište je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, a ovim izmjenama se sprječava devastacija poljoprivrednog zemljišta neumjerenim parcelacijama i osigurava strateški interes putem prava prvokupa države.
Aktualnim Zakonom iz 2018. godine raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prepušteno je jedinicama lokalne samouprave koje su na temelju zakona utvrdile obujam i namjenu državnog poljoprivrednog zemljišta na svom području i donijele programe raspolaganja kao temelj za nacionalni registar poljoprivrednog zemljišta. Do danas je izdano 370 suglasnosti na programe raspolaganja i objavljeno 118 natječaja za zakup od strane jedinica lokalne samouprave. U međuvremenu je izrađen Nacrt strategije poljoprivrede do 2030. godine, kao i Prijedlog nacionalnog strateškog plana za razdoblje od 2023. do 2027. godine te su predložene izmjene ovog, jednog od najznačajnijih propisa, kao nikad dosad usklađene s rezultatima analiza i dijaloga s različitim dionicima, – stoji u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.
Ako gradovi i općine ne donesu Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i ne raspišu javne natječaje za zakup to će umjesto njih učiniti Ministarstvo poljoprivrede a sredstva od tog raspolaganja postaju prihod državnog proračuna umjesto prihod jedinica lokalne samouprave. Maksimalna površina koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi ne utvrđuje se Programom već ju može odrediti jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom javnom natječaju za zakup s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti prihvatljivosti. Radi bolje kontrole postupka u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju uključuju se kao članovi po jedan predstavnik županije na području koje se zemljište nalazi i Ministarstva poljoprivrede.
Preciznije se uređuje rok zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske vezano za pojedine vrste poljoprivredne proizvodnje te se propisuje rok od 25 godina za trajne nasade i rok od 15 godina za ostale vrste poljoprivredne proizvodnje pri čemu je propisana i mogućnost produljenja tih rokova za isto razdoblje.
Za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, prednost ostvaruju ponuditelji s najvećim brojem bodova od ukupno mogućih 100 bodova,a najveći broj bodova ostvaruju ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu kao najvrjednijem i ograničenom resursu stvaraju dodanu vrijednost (stočarska proizvodnja, trajni nasadi, prerada), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, – piše Dubrovački vjesnik.
Dodatno, na sjednici Vlade donesena je i Uredba o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja kojom se raspoređuju dopunska nacionalna sredstva za potpore poljoprivrednicima. Hrvatskim poljoprivrednicima isplaćen je u studenom avans od 1,6 milijardi kuna, dodatne potpore tijekom prosinca i siječnja 2022. godine za sektor stočarstva u iznosu od približno 170 milijuna kuna, a ovim se omogućuje isplata 1,5 milijardi kuna koja će započeti u veljači, – javilo je Ministarstvo poljoprivrede.
