02.01.2026

Impressum

Kontakt

Pratite nas na društvenim mrežama

Mini-vodič: Koja je razlika između opće, jezične, klasične, prirodoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije?

15:47, 26. lipnja 2022.

15:47, 26. lipnja 2022

Vrijeme je upisa u srednje škole. Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno vas zbunjuje činjenica da postoje opće, jezične, klasične, prirodoslovne i prirodoslovne-matematičke gimnazije. Ne očajavajte, donosimo objašnjenje ovih gimnazijskih programa.

Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno znate da možete odabrati opću, jezičnu, klasičnu, prirodoslovnu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. No, koja je razlika?

 
 

Opća gimnazija

Kao i što sam naziv nalaže, opća gimnazija podrazumijeva podjednaku zastupljenog svih nastavnih predmeta. Dakle, nema više satova jezika ili prirodnih predmeta, već je svega ‘po malo’.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja onog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici, stoji na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Jezična gimnazija

U jezičnoj gimnaziji povećan je broj sati učenja stranih jezika, a u nekim se školama u trećem i četvrtom razredu jedan prirodoslovni predmet (biologija, kemija i fizika), može zamijeniti stranim jezikom.

Prvi strani jezik u pravilu je nastavak učenja jezika kojeg su učenici učili u osnovnoj školi, a u program učenja drugog stranog jezika mogu se uključiti i učenici početnici. Učenici u jezičnoj gimnaziji najčešće na izbor imaju više jezika.

Posebnost programa jezične gimnazije je i izvođenje dijela programa određenih predmeta na stranom jeziku uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primjer toga je dvojezični smjer u XVI. gimnaziji u Zagrebu.

Klasična gimnazija

Specifičnost programa klasične gimnazije je učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri godine obrazovanja.

 
 

Pri upisu, učenici sukladno svom predznanju i mogućnostima pojedine škole, mogu odabrati program ‘početnika’ ili ‘nastavljača’. Primjerice, početnici tako uče grčki i latinski jezik od početka, dok nastavljači u principu nadograđuju svoje znanje.

Program nastavljača klasične gimnazije upisuju učenici koji dolaze iz osnovnih škola s klasičnim odjelima, a koji su učili latinski od petog i grčki od sedmog razreda. Valja napomenuti da se takvi učenici ne mogu upisati u početne odjele.

Učenici početnici i nastavljači, uče latinski i grčki jezik četiri godine, po tri sata tjedno.

 
 

Prirodoslovna gimnazija

Program prirodoslovne gimnazije temelji se uglavnom na nešto većoj zastupljenosti matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.

U okviru izbornog dijela programa, učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije. Najpoželjniji smjer prirodoslovne gimnazije, prema omjeru kvote i interesa osmaša, ima Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu.

Prirodoslovno-matematička gimnazija

Prirodoslovna-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja.

 
 

Svakako treba napomenuti da se u nekim školama učenicima pruža mogućnost da zamijene drugi strani jezik pojačanim programom matematike ili informatike.

A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika: naziv škole, lokacija, kratki opis škole, povijest škole, uvjeti upisa, fotografija i video, kontakti.

Kako se često u redakciji prisjetimo nekih zgoda i nezgoda iz srednje škole, naša iskustva odlučili smo ispričati u podcastu. Kako je izgledao odabir i upis u srednju, kako smo proveli prvi dan, tko je ‘fulao’ razred, kakva nam je ekipa tada bila te sve ono što se veže uz najljepše đačko doba, samo su neke teme o kojima smo pričali, snimku pogledajte ispod: