U tišini i kontemplativnom ambijentu crkve Svetog Trojstva nad Vrhnikom, sinoć su povijest i umjetnost ispričale priču koja nas iznova podsjeća na važnost brige o kulturnom identitetu. Povodom 175. obljetnice rođenja istaknutog akademskog slikara Simona Ogrina, svečano je otvorena izložba koja javnosti nudi dragocjen uvid u život i rad ovog majstora kista. Posebnu kulturnu težinu cijelom događaju daje i jedna lijepa obljetnica – naime, Vrhnika je rodni grad velikana slovenske književnosti Ivana Cankara, a ova se likovna izložba održava upravo u sklopu šire manifestacije kojom ta sredina ponosno obilježava 150 godina njegova rođenja. To je onaj predivni, sinergijski trenutak u kojem zajednica slavi cjelokupnost svoje baštine.
Središnji dio samog otvorenja bio je stručni i nadahnuti govor povjesničarke umjetnosti Simone Kermavnar. S mjerom i dubokim razumijevanjem materije, Kermavnar je pred okupljenima analitički i toplo predstavila Ogrinov umjetnički razvoj. Rođen na Staroj Vrhniki davne 1851. godine, Ogrin je prošao fascinantan put od mladenačkih, strogo realistično postavljenih portreta prema zrelom, sakralnom slikarstvu. Kako je istaknula Kermavnar, taj prelazak nije bio samo stilske prirode, već je označio duboko duhovno sazrijevanje pod snažnim utjecajem nazarenskog stila, ali i njegovog cijenjenog učitelja Janeza Wolfa. Upravo zbog te posvećenosti uzvišenim, klasičnim vrijednostima estetike i duhovnosti, Ogrin se danas s pravom ubraja među najvažnije predstavnike sakralnog slikarstva posljednje četvrtine 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća.
Ovaj hvalevrijedan kulturni događaj zajedničkim su snagama uspješno i brižno organizirali Društvo Nauportus viva, Župa Vrhnika i Zavod Ivana Cankarja Vrhnika. Izložba ostaje otvorena do subote, 16. svibnja, a svi zainteresirani mogu je razgledati dvokratno, od 10 do 12 te od 16 do 18 sati, dok je za organizirane posjete škola i vrtića omogućena i prethodna najava.
Iako se Vrhnika možda čini geografski udaljenom, za nas u Metkoviću retrospektiva Simona Ogrina budi vrlo blizak osjećaj prepoznavanja i zahvalnosti. Potezi njegovog kista, o kojima se sinoć s toliko pijeteta govorilo u Sloveniji, trajno su utkani i u naše lokalno nasljeđe. Ogrinovo produhovljeno djelo krasi oltar naše crkve sv. Ilije, dok prostorije naše Glazbe čuvaju njegov izniman portret Stjepana Radića. Te nam umjetnine u vlastitom gradu služe kao neprestani putokaz – podsjećajući nas da odgovorno upravljanje zajednicom znači i predano, iskreno čuvanje onog najvrjednijeg što posjedujemo, a sve na dugoročnu dobrobit naših građana.
Nino Erceg
Foto: Mario Talajić
