Sinoć je, u srijedu 18. veljače 2026. godine, Arheološki muzej Narona u Vidu bio središte iznimnog kulturnog događaja. Pred brojnim ljubiteljima arheologije, stručnjacima i posjetiteljima, muzej je svečano obilžio zatvaranje izložbe Gemmae Naronitanae te javnosti predstavio iznimno važnu dvojezičnu monografiju “Zaboravljena Narona. Arheološki nalazi iz Narone u Antičkoj zbirci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”.
Ovaj događaj ne samo da je vratio “Zaboravljenu Naronu” u fokus javnosti, već je i dodatno učvrstio kulturne mostove između dviju susjednih zemalja.
Most između Vida i Sarajeva
Središnji dio večeri bila je promocija spomenute monografije čiji je autor Adnan Busuladžić. Ovo vrijedno djelo rezultat je uspješne suradnje Arheološkog muzeja Narona i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Knjiga je javnosti otkrila dosad manje poznat, ali neprocjenjiv segment naronitanske baštine. Naime, malo je poznato da se upravo u fundusu sarajevskog muzeja čuva jedna od najbrojnijih kolekcija naronitanskog materijala izvan samog Vida. Većina tih povijesnih predmeta dospjela je u Sarajevo još početkom 20. stoljeća, tijekom intenzivnih arheoloških istraživanja koja je predvodio istaknuti arheolog Carl Patsch. S obzirom na to da su ovi predmeti do sada bili tek djelomično objavljeni, ova monografija predstavlja kapitalno ostvarenje za arheološku struku i očuvanje povijesnog sjećanja.
Od keramike do morskih školjki
Tijekom predstavljanja “Zaboravljene Narone”, prisutni su dobili detaljan uvid u raznoliku građu koja svjedoči o bogatoj materijalnoj kulturi i svakodnevici stanovnika antičke Narone. Monografija detaljno obrađuje sljedeće nalaze:
- Keramičke, metalne i staklene predmete
- Svakodnevne i ukrasne predmete izrađene od kosti i kamena
- Raznolike ljušture morskih školjki koje pružaju dragocjene informacije o prehrambenim i životnim navikama starih Naronitanaca
Geme kao poveznica gradova
Uz monografiju o sarajevskoj zbirci, sinoćnja večer na Naronskom trgu bila je posvećena i predstavljanju kataloga izložbe Gemmae Naronitanae. Izložba, koja je i organizirana povodom izlaska ove publikacije, stavila je fokus na geme – precizno obrađeno ukrasno kamenje koje je danas raspršeno po brojnim svjetskim muzejima, uključujući i Zemaljski muzej u Sarajevu.
Vid je poslužio kao prirodno ishodište za ponovno okupljanje i ispričanu priču o naronitanskim gemama, no organizatori su istaknuli želju da izložba nastavi svoj put. Najavljeno je kako bi sljedeća postaja mogla biti upravo Sarajevo, čime bi se izložba predstavila tamošnjoj publici, a kulturne veze i suradnja između dvaju muzeja dodatno produbile.
Nino Erceg
