U petak, 29. svibnja u 19 sati, Arheološki muzej Narona otvara svoja vrata za jedinstveno putovanje u nedavnu, ali iznimno važnu prošlost. Izložbom fotografija „Iskopavanje Augusteuma u Naroni – radovi 1996.“ obilježava se trideset godina od epohalnog otkrića koje je antičku Naronu, mjesto Vid i cijelu dolinu Neretve trajno upisalo na svjetsku kulturnu i arheološku kartu.
Zajedništvom do očuvanja baštine
Priča o istraživanju Plećaševih štala tijekom 1995. i 1996. godine, pod vodstvom dr. sc. Emilija Marina ispred Arheološkog muzeja u Splitu, mnogo je više od pukog znanstvenog trijumfa. Ona je opipljivo svjedočanstvo o vremenu jasne vizije, ali i o tome kako sustav treba funkcionirati kada se upravlja na istinsku dobrobit građana i zajednice.
Upravo je sinergija i pravovremena financijska potpora Grada Metkovića, Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva kulture omogućila da se prostor otkupi, istraži i u konačnici pretvori u impresivni, prvi hrvatski in situ arheološki muzej. To je svijetao primjer prepoznavanja trajnih, klasičnih vrijednosti – brige za vlastiti identitet i nasljeđe koje ostavljamo generacijama koje dolaze.
Puls malog mjesta u velikoj povijesti
Sama izložba posjetiteljima donosi pažljivo odabrane crno-bijele kadrove iz terenske fotodokumentacije, nastale u jeku radova od 20. svibnja do 21. lipnja 1996. godine. Autor većine fotografija, Branko Penđer iz splitskog Arheološkog muzeja, svojim je objektivom uspio uhvatiti mnogo više od samog tijeka iskopavanja i pronalaska mramornih kipova.
Njegovi zapisi bilježe znoj, trud, atmosferu i, ono najemotivnije, lica stanovnika Vida kakav je bio prije tri desetljeća. Te fotografije ne otkrivaju samo grandioznost prošlih milenija, već i intimnu, iskrenu priču ljudi našega kraja čija je svakodnevica odjednom postala pozornica svjetske povijesti.
„Dođite i budite dio susreta s prošlošću – možda se upravo na ovim fotografijama pronađete vi, članovi vaše obitelji ili prijatelji, među licima i prizorima Vida zabilježenima tijekom nezaboravnih dana istraživanja 1996. godine,“ poručuju iz Arheološkog muzeja Narona.
Ovaj događaj izvrsna je prilika za zajedničko prisjećanje i odavanje počasti svima koji su, na bilo koji način, utkali dio sebe u ovaj povijesni mozaik. Svi su dobrodošli ovog petka u Naronu – da se s ponosom osvrnemo na ono što smo kao zajednica ostvarili i sačuvamo sjećanje na dane kada je pod našim nogama izronila povijest.
