Večeras je u prostorijama Gradske knjižnice Metković održano predstavljanje romana prvijenca „Treći život“ autorice Marice Žanetić Malenice. Više od pukog književnog susreta, ova je večer poslužila kao otvoren, iskren i prijeko potreban prostor za progovaranje o tihoj nepravdi modernog doba – sustavnoj marginalizaciji osoba treće životne dobi.
Analiza društvene stvarnosti kroz prizmu književnosti
Kroz priču o protagonistici Jeleni, ženi koja se nakon umirovljenja i bolnog gubitka supruga suočava s društvenim zaboravom, autorica je hrabro secirala surovu realnost s kojom se suočavaju mnogi. Današnje društvo, nerijetko opsjednuto kultom mladosti i ekonomske produktivnosti, prečesto otpisuje starije građane, svodeći ih na nevidljive figure na marginama.
Jelenina borba, kako je istaknuto na predstavljanju, nije samo intimna priča o tuzi; ona je duboko pravedan krik protiv sustava koji od starijih, a osobito od žena, očekuje tihu predaju nakon što ispune svoje primarne radne i obiteljske obveze. Njezino odbijanje mirenja s nametnutom situacijom, kao i potraga za osobnim, autentičnim identitetom izvan dotadašnjih okvira, predstavljaju snažan čin otpora protiv takve nepravde.
Empatija, humor i glazba kao alati povezivanja
Unatoč težini teme usamljenosti i starenja, koja se u javnom diskursu često prešućuje, predstavljanje je proteklo u izrazito toploj i empatičnoj atmosferi. Autorica je publici uspjela približiti Jelenino simbolično „treće rođenje“ uz oslobađajuću dozu prijeko potrebnog humora. Upravo je taj iskren, ljudski pristup rezonirao s prisutnima svih generacija, razbijajući stereotipe i pokazujući da su borbe za vlastito dostojanstvo univerzalne.
Emotivnu dubinu i doživljaj ove iznimne večeri svojim je nastupom dodatno obogatio Ivica Obšivač. Izvevši tri pjesme uz pratnju gitare, stvorio je intiman glazbeni okvir koji se savršeno stopio s iskrenim i dirljivim tonom samog romana, dajući publici prostor za promišljanje.
Pravo na novi početak
Večer u Gradskoj knjižnici Metković zaključena je jasnom i osnažujućom porukom: starost ne smije biti pasivna čekaonica za kraj. Roman „Treći život“ ostaje kao vrijedan podsjetnik da pravo na slobodu, radost i otkrivanje sebe ne poznaje dobnu granicu, te da svako životno razdoblje može i mora biti prilika za dostojanstven, novi početak.
Nino Erceg
