WhatsApp Image 2021 03 05 at 13.09.53

 

 

Subota, 03 Travanj 2021 08:38

Dr. sc. Radomir (Miro) Jurić Neumorni arheolog – istraživač hrvatske prošlosti i kulturni pregalac

Predsjednik Ogranka Matice Hrvatske u Zadru, dr. sc. Radomir (Miro) Jurić, ove godine navršio je sedamdesetu godišnjicu života. Rođen je 11. ožujka 1951. u Momićima kod Metkovića. Nakon završetka osnovne škole i gimnazije u Metkoviću 1969. upisao je studij arheologije i povijesti umjetnosti na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Povijest umjetnosti diplomirao je 1974., a arheologiju kao glavni predmet 1975. Na temelju objavljenih radova 1985.godine priznat mu je ekvivalent magisterija znanosti. Završivši poslijediplomski
doktorski studij “Arheologija istočnog Jadrana” na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru doktorirao je s temom “Starohrvatski nakit u Dalmatinskoj Hrvatskoj i Istri od 7. do 11. st.”.
Cijeli radni vijek Radomira Jurića vezan je uz Arheološki muzej u Zadru. Već kao student sudjelovao je u nizu arheoloških istraživanja toga muzeja, a 1972. godine započeo je svoju muzejsku karijeru surađujući s velikim hrvatskim konzervatorom restauratorom Božidarom Vilharom. Godine 1976. zapošljava se kao konzervator pripravnik Arheološkog muzeja u Zadru, a kustos voditelj nekadašnje područne zbirke Arheološkog muzeja u Zadru, Arheološke zbirke u Ninu (danas Muzej ninskih starina), postao je 1978. Godine 1980. prelazi na
rad u Zadar u svojstvu kustosa voditelja Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zadru. U srpnju 1987. postaje ravnatelj Arheološkoga muzeja Zadar i na toj funkciji ostaje do srpnja 2005. U toj poznatoj kulturnoj ustanovi i postankom jednoj od najstarijih muzejskih institucija u Republici Hrvatskoj prošao jesva muzejska zvanja od kustosa, višeg kustosa do muzejskoga savjetnika. Na toj je instituciji umirovljen u ožujku 2016. Vrijedi istaknuti da za njegova mandata u godinama Domovinskog rata (1991. – 1995.) Arheološki muzej Zadar nije ni dana prestao djelovati, već je usprkos svim nedaćama organizirao mnoge kulturne programe u Zadru i inozemstvu.
Od najranijeg vremena rada u Arheološkom muzeju u Zadru Radomir Jurić pokazivao je zanimanje za pedagoški rad s učenicima i studentima. Započeo je najprije rad u Srednjoškolskom centru “Juraj Baraković” (kasnije Gimnazija “Juraj Baraković”), gdje je niz godina održavao nastavu iz predmeta Muzeologija. U nastavno zvanje predavača na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru izabran je 1985., gdje je održavao nastavu iz predmeta Muzeologija i Organiza-cija kulturnih djelatnosti, a niz godina sudjelovao je i u organizaciji prakse i vježbi studenata arheologije u sklopu nastave iz predmeta Metodologija arheologije II i Muzeologija. Osnutkom Sveučilišta u Zadru organizacijski se i nastavno veže uz njegov Odjel za turizam i komunikacijske znanosti, gdje je predavao kolegije Organizacija kulturnih događanja, Valorizacija i zaštita kulturne i prirodne baštine, Muzeologija te Kulturna baština u funkciji razvoja turizma. Godine 2006. u svojstvu višeg predavača s dijelom radnog vremena prelazi u stalni radni odnos na navedeni odjel, gdje ostaje do umirovljenja u listopadu 2016. Sudjelovao je u iskopavanjima arheoloških lokaliteta diljem Hrvatske. Rukovodio je radovima na više od pedeset arheoloških istraživanja Zadra i njegove okolice. Samostalno je vodio sljedeća istraživanja: Zadar (katedrala, Sv. Krševan, Sv. Dominik, Kaštel, Gradski bedemi, Gradska straža, tržnica, Dječji dispanzer,
Sv. Šime, samostan sv. Ivana, Forum, dvorište Pomorske škole, Ulica Ruđera Boškovića, Jazine, Sv. Marina, samostan sv. Nikole, samostan sv. Marije i dr.), Crno (Sv. Nikola), Rodaljice (Ogradice, Sv. Marija, Redine), Lišane Ostrovičke (Nimci, Mijići – Potok), Nin, Popovići (Sv. Mihovil), Povljana (Sv. Nikola, Obatnice, Sv. Martin), Stara Novalja (Sv. Kristofor), Novalja (Caska – Sv. Juraj), Stari grad u Pagu, Bjelina, Korlat (Sv. Marija, Sv. Jere, Sv. Nediljica, Bašića zemlja), Polača (Sv. Kuzma i Damjan), Pridraga (Sv. Martin, groblje). Radašinovci (Vinogradine, Njivetina), Galovac (Zidine), Velim (Velištak), Starigrad (Sv. Petar, Paklarić), Vrsi (Sv. Toma), Bibinje (Sv. Petar, Sv. Ivan), Radovin (Sv. Petar), Udbina (katedrala sv. Jakova, crkva sv. Marka), Biograd na Moru (Narodni trg, Sv. Toma, Ulica sv. Ivana, Trg sv. Stošije), Rogovo kod Sv. Filipa i Jakova, Škabrnja (Sv. Luka, Sv. Marija u Ambaru), Sikovo (Crkvina) i Raštević (Budžaci).
Kao suradnik također je sudjelovao na više istraživanja: Nin, Zadar, Zaton, Vrsi, Nadin, Pridraga, Podvršje, Vis, Vid kod Metkovića (Narona), Bled, Udbina (Sv. Nikola, Gradina), Novalja (Trg bazilike, Boškinčevi dvori). Bio je suradnik na znanstvenoistraživačkom projektu Arheološka istraživanja Nina i znanstvenom projektu projektu Razvoj kulture Hrvata na tlu sjeverne Dalmacije, čiji je voditelj bio pokojni prof. dr. sc. Janko Belošević, prof. emeritus Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Zadru. Radeći na arheološkoj karti zadarskoga kraja,
sustavno je rekognoscirao navedeno područje i otkrio više do sada nepoznatih nalazišta te na više njih kasnije proveo i arheološka iskopavanja. Sustavno je također obilazio područje donjeg toka rijeke Neretve, gdje je otkrio više do sada nepoznatih nalazišta iz raznih vremenskih razdoblja. Radomir Jurić autor je ili koautor niza arheoloških i kulturoloških izložbi priređenih u Hrvatskoj i inozemstvu: Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od prapovijesti do danas (Zadar, 1981.), 150 godina Arheološkoga muzeja Zadar (Zadar, 1982.), 2000 godina upotrebe novca na zadarskom području (Zadar, 1987.), Tko kaže da tog grada nesta… (Ptuj, Ljubljana, Split, Pula, Mađarska, Italija i dr., tijekom cijelog trajanja Domovinskog rata), Novija arheološka istraživanja na zadarskom području (Zadar, 1997.), Novija arheološka istraživanja na zadarskom području (2005. – 2010.) (Zadar, 2010.), Arheološka istraživanja u Biogradu na Moru (2008. – 2009.) (Biograd n/M, 2009.), Najstariji ribarski pribor na zadarskom području (Zadar, 1998.) i Zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju Zadar (Zadar, 2015.). Bio je koordinator i organizator gostovanja izložbi više muzeja, a bio je i voditelj velikog projekta izložbe Rimsko staklo u Hrvatskoj, koja
je priređena u Rimu, Lisabonu, Veneciji, Ankoni i Torinu, te jedan od glavnih organizatora i autora međunarodne izložbe Nakit – magična snaga oblika, koja je bila priređena u više gradova Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Organizirao je mnoge izložbe u Švicarskoj, Sloveniji, Italiji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a osobito se to odnosi na izložbu Rimsko staklo Argyruntuma autora dr. sc. Ive Fadića. U sklopu savjetovanja muzealaca koje je u Varaždinu organiziralo Vijeće Europe, Ministarstvo kulture RH, Muzejski dokumentacijski centar i Gradski muzej priredio je izložbu odljeva i kopija arheoloških predmeta koji se izrađuju u radionici Arheološkog muzeja Zadar. U povodu Međunarodnog dana muzeja tijekom nekoliko godina priredio je više manjih izložbi po izlozima knjižara, trgovina i suvenirnica u Zadru. Nakon Domovinskog rata djelomice je preuredio stalni postav Srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja Zadar. Autor je dijela stalnog postava zbirke Stomorica u Novalji koja se odnosi na ranokršćansko i srednjovjekovno razdoblje. Za njegova ravnateljstva Arheološkim muzejom Zadar u cijelosti je obnovljen i proširen stalni postav Muzeja ninskih starina. Osim navedenog, autor je i scenarija stalnog postava koji se odnosi na ranokršćansko i srednjovjekovno razdoblje u Muzeju Velebita, a koji bi se trebao otvoriti u sklopu Nacionalnog parka “Paklenica” u Starigradu.
Radomir Jurić objavio je jednu knjigu, koautor je triju knjiga, autor ili koautor tridesetak izvornih znanstvenih radova, autor jedne samostalne publikacije i koautor još pet takvih izdanja, autor ili koautor više od 200 preglednih i stručnih radova te autor preko 100 različitih prikaza, ocjena, ljetopisa kulturnih zbivanja i dr. S izlaganjem je sudjelovao na šezdesetak međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Boravio je na više studijskih putovanja u zemlji i inozemstvu (Italija, Austrija, Mađarska, Portugal, Turska, Grčka, Švicarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina). Osobito treba izdvojiti njegovu nazočnost na stručno-znanstvenom usavršavanju u Grazu i Beču od 12. ožujka do 12. svibnja 1984., gdje je boravio na poziv Instituta für Geschichte u Grazu, a u sklopu kulturne suradnje Hrvatske i Štajerske. Tom prigodom posjetio je sve značajne muzeje u Grazu i Beču, kao i važnija nalazišta u Štajerskoj, osobito ona iz srednjeg vijeka. Za vrijeme boravka u Grazu održao je četiri predavanja za studente povijesti te jedno predavanje u Klubu studenata koruških Slovenaca. Glede izdavačke djelatnosti, valja istaknuti da je dugi niz godina bio odgovorni urednik časopisa Diadora, glasila Arheološkoga muzeja Zadar, a uredio je također više monografija, kataloga i drugih publikacija toga muzeja. Dugogodišnji je član i aktivni sudionik različitih aktivnosti Matice hrvatske, a od 2018. predsjednik njezina ogranka u Zadru. Također je član Hrvatskoga arheološkoga društva, Hrvatskog muzejskog društva, Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” te Društva za povjesnicu Zadarske nadbiskupije “Zmajević” u Zadru. Bio je ili je još uvijek član ili predsjednik niza upravnih vijeća različitih kulturnih i drugih institucija (Arheološki muzej Istre u Puli, Narodni muzej u Zadru, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru, Studentski centar u Zadru). Bio je član Hrvatskoga muzejskog vijeća pri Ministarstvu kulture RH, član županijskog Odbora za ljudska prava, član Etičkog povjerenstva zadarske bolnice (još uvijek), član Odbora za javna priznanja Grada Zadra (višekratno), član Vijeća za kulturu Zadarske nadbiskupije, član Suda časti Hrvatskoga arheološkoga društva (dva mandata), kao i član Stručnog povjerenstva za ocjenjivanje stručnih i znanstvenih radova u muzejskoj struci za zvanja višeg kustosa i muzejskog savjetnika pri Hrvatskom muzejskom vijeću Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Bio je član i predsjednik Savjeta Nacionalnog parka “Paklenica”, tajnik Povijesnog društva Zadar i voditelj tribine javnih predavanja, član Savjeta Historijskog arhiva u Zadru, član Komisije za propagandu i praćenje tržišta Turističkog saveza općine Zadar, član Komisije za provedbu natječaja za izradu grba i zastave Županije zadarsko-kninske (1996.) i grba grada Benkovca, član Nacionalnog odbora za priređivanje 13. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, koji je 1994. godine održan u Splitu i Poreču, te višekratno član Počasnog odbora Međunarodnog arheološkog savjetovanja u Puli (Medulin). Bio je mentor za izradu stručnog pismenog rada (stručni ispit) u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u muzejskoj struci pri Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu, u koji ga je 2010. izabralo Hrvatsko muzejsko vijeće. Član je i predsjednik Državne komisije za nadzor nad postupkom revizije muzejskoga materijala i muzejske dokumentacije javne ustanove Narodni muzej Crne Gore u Cetinju. Predsjednika i komisiju imenovala je Vlada Crne Gore u siječnju 2019.
Dobitnik je više priznanja i zahvalnica, među kojima se izdvaja odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, kojim ga je 1996. odlikovao Predsjednik Republike i Zlatna zahvalnica koju mu je dodijelila Zadarska nadbiskupija za doprinos u pripremi i organizaciji Papina posjeta Zadru 9. lipnja 2003., kao i Povelja za doprinos razvoju turizma, koju su mu 1989. dodijelili Turistički savez Zadar i Turističko društvo Liburnija u povodu 90. obljetnice turističke organizacije Zadra i Dalmacije. Osobito valja istaknuti da je kao krunu svoga rada u muzeološkoj struci 2018. dobio Nagradu za životno djela Hrvatskoga muzejskoga društva u Zagrebu. Od 2016. godine uključen je u Personalni arhiv zaslužnih muzealaca Muzejskoga dokumentacijskoga centra u Zagrebu. Osim navedenih aktivnosti, treba još naglasiti njegov osobiti doprinos kulturnim događanjima u Zadru. On je dugogodišnji pratitelj i kroničar svih kulturnih događanja u Zadru i njegovoj okolici, dio čega je i njegova knjiga Ljetopis kulturnih događanja Zadru (1986. – 1996.), Zadar, 2014. Također treba spomenuti i njegova nebrojena stručna vodstva i kulturne programe u okviru kongresa, znanstvenih skupova i različitih drugih simpozija. Uz ostalo, upoznavao je
sudionike s kulturno-povijesnom baštinom Zadra i njegove okolice. Isto se odnosi i na vodstva različitih političkih i drugih delegacija koje su dolazile u Zadar.
Svekolika stručna, znanstvena, pedagoška, kulturološka i druga djelatnost dr. sc. Radomira (Mira) Jurića iznimno je bogata i plodna. On je svojim djelovanjem značajno zadužio ponajviše zadarsku, ali i širu hrvatsku javnost zadnje četvrtine 20. i prvih desetljeća 21. stoljeća. Njegov životni put od doline Neretve do Zadra može se ukratko okarakterizirati na sljedeći sublimiran način:
“Rodom Neretvanin, djelovanjem i osjećajem veliki Zadranin i domoljub, nikad zaboravio svoje korijene.” Poželimo mu još mnogo lijepih obljetnica te snage i ustrajnosti u daljnjem radu i djelovanju.

Piše: Ante Uglešić

Izvor: ZADARSKA-SMOTRA-1-3-2021

MetkovicNET

Koristimo kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo i potpunu funkcionalnost internet stranice i servisa. Uvijeti korištenja