Izložbom Mati rodila za linđa gojila, Kolo linđo i promocijom etnološke studije Kolo, poskočica linđo započela je 36. Smotra folklora ‘Na Neretvu misečina pala’. Smotru je otvorio prigodnim riječima prof. Vidoslav Bagur i tajnik KUD-a Metković, Zdravko Obradović. program je vodila Romana Gabrić.
Izložba Mati rodila za linđa gojila, Kolo linđo: živa baština dubrovačkog kraja autora etnologa Ivice Kipre i Marice Vlahinić nastala je u okviru projekta Kolo, poskočica,
linđo – Kolo linđo i njegove suvrstice kao odraz lokalnih identiteta na području Dubrovačko-neretvanske županije koji se na širem području Dubrovačko-neretvanske
županije provodio 2019. godine. Rezultat projekta je znanstvena monografija istoimenog naslova Kolo, poskočica, linđo, dok je brojna fotografska građa koju su na
terenu snimili Marica Vlahinić, Tajana Kera i Ivice Kipre predstavljena kroz izložbu. Osim crno-bijelih fotografija s terena kojim se predstavlja život kola linđo u sadašnjem
trenutku a s posebnim naglaskom na pokret i ples, kroz izložbu se predstavlja i 13 kulturno umjetničkih društava sa toga područja, kao i povijesni kontekst nastanka
i razvoja kola linđo pute zasebnih legendi.
Etnološko-folkloristička i znanstvena studija Kolo, linđo, poskočica nastala je u okviru projekta Kolo, poskočica, linđo – Kolo linđo i njegove suvrstice kao odraz lokalnih identiteta
na području Dubrovačko-neretvanske županije pokrenutog 2019. u organizaciji Folklornog ansambla Linđo iz Dubrovnika. Autor i voditelj projekta je etnolog, viši kustos Ivica Kipre koji je ujedno i urednik knjige dok je Folklorni ansambl Linđo nakladnik. Svojim stručnim i znanstvenim prilozima knjigu su oplemenili etnolog i kulturni antropolog Ivica Kipre, folklorist Vido Bagur, etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent Joško Ćaleta i glazbenik Vicko Dragojević koji je na samom kraju knjige dobio notaciju audiozapisa 13 autentičnih izvedbi kola, poskočica ili linđa na lijerici snimljenih na terenu. Knjiga je podijeljena u nekoliko naslova koji obrađuju povijesni, kulturološki, antropološki, socijalni, folkloristički, koreološki i glazbeni kontekst nastanka i razvoja kola linđo i njegovih surstica, te je jedinstven primjer cjelovite obrade takve teme. Naslovi poglavlja u knjizi su: Kratka povijest plesa: od kola do poskočice i linđa, Svako selo svoga Linđa ima, Lokalne osobitosti plesnih izvedbi u trima posljednjim stoljećima, Društvena uloga plesa i nositelja baštine, Kulturno umjetnička društva između folklora i folklorizma, Linđo između tradicije i suvremenosti, Kambija ili vijađ, Kolovođo diko naša, lijepo ti nam kolom vladaš, Sviraj linđo, pucali ti konci, Pjevanje po starinski, Folklorne skupine i koreografske obilježja. Recenzenti knjige su dr.sc. Tvrtko Zebec i dr.sc. Lidija Bajuk, a za grafičko oblikovanje zaslužna je Ivana Putica. U knjizi je predstavljen rad 11 kulturno umjetničkih društava od Konavala do Metkovića, a za potrebe projekta izrađeni su i video snimci plesnih izvedbi tih društava, koja se mogu pogledati putem mobilnih uređaja skeniranjem QR koda na kraju knjige. Video uratke izradila je tvrtka LMT studio i gospodin Toni Miletić. Za fotografije koje prate tekstove zaslužni su Marica Vlahinić, Tajana Kera i Ivica Kipre, a za koordinaciju projekta na terenu Dubravka Sarić.
MetkovicNET
