U organizaciji Ekološko ronilačkog kluba „Malo more“ iz Komarne, te u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu programa „Zajedno čuvamo okoliš“, na Kupalištu naselja Blace u ponedjeljak se, 14. lipnja 2021., održala tradicionalna akcija čišćenja podmorja i obale te prigodna radionica o u ugroženosti biorznolikosti u podmorju, posebno školjaka kao što je PLEMENITE PERISKE (Pinna nobilis)), ribama i racima (pojava invazivne vrsta poput Američkog plavog raka – Callinectes sapidus) kao i opasnostima koje za njih predstavlja otpad u moru..
Akcije čišćenja se već godinama održavaju u Stonu ( 01.11.2020), Pločama (10.10.2020) Blacama (02.10.2020), na kupališnim prostorima u blizini mosta u Komarnoj i to uz sudjelovanje ronioca volontera, uz tehničku podršku volontera na brodovima i obali, a ove godine u akciji i na predavanjima sudjelovali su ŠREK „Vidra“ Ljubuški, REK „Hvidra“ Split, ŠREK „Delta 5“ Metković, ŠRK „Buško Jezero“ Livno, ERK „Leut“ Blace, ERK „Malo more“, Ronilački savez Herceg-Bosne, predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak, Prizvodno-uslužna zadruga „Sveti Ivan, lokalni rekreativci, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vlatka Gulan Zetić i Berislav Ratkajec, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić sa suradnicima, predstavnica Udruge BIOM Iva Rajković Alendar i predstavnici udruge Zajednica braniteljskih zadruga, a akciji je sa suradnicima prisustvovao i načelnik Općine Slivno Smiljan Mustapić.
Samo u ovogodišnjoj akciji iz mora je izvađeno veliki broj automobilskih guma, metalni predmeti, konzerve, cijevi, dio šatorskog krila, te drugi glomazni i sitni otpad. Budući da se godišnje organiziraju po dvije akcije, pronađeni otpad govori mnogo o navikama pojedinaca te o otpadu koji na neretvanska kupališta stiže iz rijeke Neretve.
Cilj radionica bio je predstaviti aktivnosti programa „Zajedno čuvamo okoliš“ Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predstaviti Okvirni plan upravljanja slivom Neretve i priobalnim područjem te povesti diskusiju o ulozi, aktivnostima i potrebama različitih sektora na području priobalnog područja delte Neretve u Republici Hrvatskoj.
Već samom pretragom lokaliteta i akcijom čišćenja podmorja u Blacama primijetio se veliki broj izumrlih periski, što je velik problem ne samo u delti Neretve ili Jadranu, već na području cijelog Mediterana, a posebna pažnja pridala se i američkom plavom raku, invazivnoj vrsti u delti Neretve koja je postala velika prijetnja za postojeću biorznolikost ovog područja..
O američkom plavom raku i svojim iskustvima više je govorio Slobodan Glamuzina, koji je pričao i zaštićenom području Parile u delte Neretve u kojima plavi rak čini štetu kao invazivna vrsta i ugrožava mrjestilišta ribe i školjaka. Budući da je riječ o dijelovima doline Neretve koji su 2020. proglašeni rezervatima, postavilo se pitanje o tome kako zaštititi nova i stara zaštićena područja delte Neretve od invazivnih vrsta poput plavog raka, ali i drugih problema vezanih za dolinu Neretve.
Sudionici akcije čišćenja podmorja i radionice zaključili su da bi trebalo bi situaciju vezanu uz rasprostranjenost plavog raka i promjenama u zaštićenim dijelovima Neretve trebale pratiti službena nadležna tijela i ustanove jer podataka, osim opažanja osoba koje se rekreativno bave ribolovom, zaljubljenika u prirodu, nema, pa samim time veličina ugroze nije poznata. Tek uz točne informacije, moglo bi se poduzeti primjerene akcije u zaštititi ovih područja bogatih edemskim vrstama i mrjestilištima riba koji mogu nepovratno nestati, kako pomalo nestaju obilježja nekadašnje delte Neretve.
