Novo istraživanje carVerticala provedeno među europskim kupcima rabljenih automobila pokazuje da većina ljudi koji naiđu na automobil s vraćenom kilometražom ne zna kako postupiti. Kupci ne znaju kome prijaviti prevaru, ne očekuju povrat novca, a mnogima nije jasno kako se lokalne vlasti bore protiv prevara s kilometražom niti kakvi se zakoni primjenjuju. Iako su u Hrvatskoj automobili s vraćenom kilometražom rjeđa pojava nego na mnogim drugim tržištima, kupci koji nalete na takvo vozilo dijele istu nesigurnost jer ne znaju kome prijaviti prevaru niti kakvu im pravnu zaštitu zakon uistinu pruža.
Zakon je zapravo stroži nego što većina kupaca misli. U Hrvatskoj se namjerno vraćanje kilometraže već tretira kao kazneno djelo prevare. Problem je, međutim, u samoj provedbi zakona, dokazivanju da je kilometraža uistinu vraćena, ali i u nedovoljnoj informiranosti kupaca. Upravo je taj jaz razlog zašto prevare i dalje prolaze.
Gotovo trećina kupaca u Europi kupila je, ili poznaje nekoga tko je kupio, automobil s vraćenom kilometražom.
Prema istraživanju carVerticala na uzorku od gotovo 8000 vozača diljem Europe, skoro trećina kupaca (30,3%) osobno je kupila automobil za koji se ispostavilo da ima vraćenu kilometražu ili poznaje nekoga s takvim iskustvom. Dodatnih 31,8% ispitanika nije sigurno ni u jedno ni u drugo, dok 38% njih navodi da se to nikada nije dogodilo niti njima niti bilo kome koga poznaju.
Iako ovo istraživanje obuhvaća cjeloživotno iskustvo kupaca s prevarama, a koje često uključuje više kupnji i iskustva njihovih poznanika, podaci iz carVerticalova Indeksa transparentnosti za 2025. godinu prikazuju znatno manji postotak jer se odnose na isključivo pojedinačna vozila koja su provjerena na platformi.
Analiza svih izvješća o povijesti vozila koja su korisnici carVerticala u Hrvatskoj kupili između rujna 2024. godine i kolovoza 2025. godine pokazala je da je 2,21% provjerenih vozila imalo manipuliranu kilometražu, što je jedna od najnižih stopa vraćanja kilometraže u Europi. Taj rezultat Hrvatsku svrstava na 11. mjesto CarVerticalova Indeksa transparentnosti. Ondje gdje se kilometraža ipak vraća, smanjenje je u pravilu znatno te se u prosjeku s brojčanika skine oko 73.500 kilometara.
Ukupno 87,3% kupaca automobila u Europi ne vjeruje da bi dobili povrat novca u slučaju prevare s kilometražom.
Prema istom istraživanju, više od tri četvrtine europskih kupaca (75,8%) navodi da ne zna kome prijaviti automobil s vraćenom kilometražom. Povjerenje u dobivanje povrata novca jednako je nisko: ukupno 87,3% ispitanika ne vjeruje u mogućnost nadoknade financijskog gubitka (44,3% uglavnom je nesigurno, a 43% u potpunosti nesigurno), dok samo 12,7% ispitanika vjeruje da bi dobili svoj novac natrag.
“Zakonsko pravo može vas zaštititi samo ako znate da ga imate, a trenutačno većina kupaca jednostavno ne zna kome se obratiti kada shvate da su žrtve prevare na brojaču kilometara”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.
“Podaci o povijesti vozila i dalje su rascjepkani po državama, pa zbog takvih rupa u sustavu automobili s vraćenom kilometražom prolaze nezapaženo. Novi paket EU propisa o tehničkoj ispravnosti vozila, koji je trenutačno u zakonodavnom postupku, ima za cilj poboljšati prekograničnu razmjenu podataka o vozilima. No sve dok zakon ne stupi na snagu, naša uloga u carVerticalu ostaje važna – postojimo kako bismo takve nepravilnosti otkrili prije same prodaje i kako bismo poštedjeli kupce financijskih gubitaka.
Zakon postoji, ali većina kupaca ne zna što u njemu piše
Što se tiče zakona u Hrvatskoj, vraćanje kilometraže tretira se kao kazneno djelo prevare prema Članku 236. Kaznenog zakona – uz predviđenu kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina, a koja se u slučajevima znatne imovinske koristi penje do osam godina, bez ikakve mogućnosti izricanja novčane kazne. Riječ je o najstrožoj zatvorskoj kazni među analiziranim zemljama.
Ipak, većina kupaca toga nije svjesna: 45,1% ispitanika priznaje da nemaju saznanja kolika je maksimalna kazna, dok 7,1% njih smatra da vraćanje kilometraže uopće nije nezakonito. S obzirom na to da hrvatsko zakonodavstvo za navedeno kazneno djelo ne propisuje mogućnost izricanja novčane kazne, točan odgovor ponudilo je samo 28% ispitanika koji su odgovorili “kazna zatvora”, a 19,8% ispitanika odabirom “male novčane kazne” opisalo je sankciju koja u hrvatskom zakonodavstvu uopće ne postoji. To znači da udio onih koji su potpuno neinformirani iznosi 72%.
“Strog zakon ima smisla samo ako su i kupci i prodavatelji svjesni da se on uistinu i provodi. Dok god opća informiranost ne prati zakonske propise, provjera povijesti vozila putem izvješća prije kupnje i dalje je najsigurnija zaštita za vozače”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u carVerticalu.
“Aktualni sustavi prate kilometražu unutar vlastitih granica. Čim automobil prijeđe granicu i ode u izvoz, njegova se povijest praktički u potpunosti briše. Sve dok ne budemo imali jedinstveni europski sustav za razmjenu podataka koji će pokrpati te prekogranične rupe, kupci se ne mogu oslanjati samo na zakon da ih zaštiti od nevidljivih rizika. U konačnici, svaki kupac ima pravo znati cjelokupnu povijest rabljenog automobila prije nego što postane njegov, a ne samo njegovu cijenu.”
Metodologija
Istraživanje carVerticala temelji se na analizi izvješća o povijesti vozila koja su korisnici kupili u razdoblju od rujna 2024. godine do kolovoza 2025. Istraživanje je obuhvatilo i analizu zakona o sprječavanju prevara s kilometražom, kao i prosječan godišnji broj kupoprodajnih transakcija automobila na različitim tržištima, pri čemu su korišteni javno dostupni podaci iz srpnja 2026. godine.
Istraživanje se usto temelji na anketi koja se prikazivala na zaslonu za učitavanje carVerticalova izvješća, a koja je provedena u srpnju i kolovozu 2026. godine. U istraživanju je sudjelovalo više od 7800 ispitanika iz 18 zemalja.
