Ornitološko društvo “Brkata sjenica” iz Metkovića, predvođeno poznatim ornitologom i zaljubljenikom u prirodu Barišom Ilićem, uputilo je oštar prigovor Odjelu za zaštitu prirode i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije te nadležnom ministarstvu. Razlog je najava izgradnje solarne elektrane na području Dragovije, točnije ispod Marušića gradine.
Iz Društva jasno poručuju: ovo nije političko pitanje niti su oni protivnici napretka, već je isključivo riječ o borbi za očuvanje iznimno bogatog, a osjetljivog prirodnog staništa.
Više od stotinu vrsta ptica na udaru
Tijekom dugogodišnjih istraživanja, na užem i širem području Dragovije zabilježeno je više od stotinu vrsta ptica. Mnoge od njih tu se gnijezde, love ili koriste područje kao preletnu rutu i zimovalište. Ilić upozorava da bi gubitak ovog staništa bio poguban za avifaunu te apelira na struku da ozbiljno shvati ovaj problem.
Zabilježene vrste ptica na području Dragovije uključuju: Bubo bubo (Velika sova ušara), Athene noctua (Sivi ćuk), Asio otus (Mala sova ušara), Strix aluco (Šumska sova), Otus scops (Ćuk), Tito alba (Kukuvija), Pandion haliaetus (Bukoč), Haliaeetus albicilla (Štekavac), Milvus milvus (Crvena lunja), Circaetus gallicus (Orao zmijar), Gyps fulvus (Bjeloglavi sup), Circus pygargus (Eja livadarka), Circus aeriginosus (Eja močvarica), Circus cyaenus (Eja strnjarica), Accipiter nisus (Kobac), Accipiter gentilis (Jastreb), Buteo buteo (Škanjac), Pernis apivorus (Škanjac osaš), Aquila chrysaetos (Suri orao), Falco peregrinus (Sivi sokol), Falco tinnunculus (Vjetruša), Falco subbuteo (Sokol lastavičar), Falco columbaris (Mali sokol), Caprimulgus europaeus, Apus apus (Čiopa), Apus melba (Bijela čiopa), Apus pailidus (Smeđa čiopa), Upupa epops (Pupavac), Merops apiaster (Pčelarica), Dryocopus martius (Crna žuna), Picus viridis (Zelena žuna), Dendrocopos major (Veliki djetlić), Dendrocopos minor (Mali djetlić), Jynx torquilla (Vijoglav), Alectoris graeca (Jarebica kamenjarka), Grus grus (Ždral), Scolopax rusticola (Šumska šljuka), Columba palumbus (Golub grivnjaš), Columba livia (Divlji golub), Streptopelia turtur (Grlica), Streptopelia decaocto, Cuculus conors (Kukavica), Delichon urbica (Piljak), Hirundo daurica (Lastavica / Daurska lastavica), Anthus trivialis (Prugasta trepteljka), Anthus campestris, Motacila alba (Bijela pastirica), Luscinia megarhyncos (Slavuj), Erithacus rubecula (Crvendać), Prunella modularis (Sivi popić), Saxicola ruberta (Smeđoglavi batić), Saxicola torquata (Crnoglavi batić), Oeanthe oeanthe (Sivkasta bjeloguza), Oeanthe hispanica, Phoenicurus ochruros (Mrka crvenrepka), Monticola solitarius (Modrokos), Turdus phylomacus (Drozd cikelj), Turdus pilaris (Drozd bravenjak), Turdus merula (Kos), Turdus viscivorus (Drozd imelaš), Turdus iliacus (Mali drozd), Hipolais icterina (Žuti voljić), Sylvia hortensis (Velika grmuša), Sylvia melanocephala (Crnoglava grmuša), Sylvia atricapila (Crnokapa grmuša), Sylvia borin (Siva grmuša), Sylvia curuca (Grmuša čevrljinka), Sylvia comunis (Grmuša pjenica), Sylvia cantillans (Bjelobrka grmuša), Phylloscopus sibilatriy (Šumski zviždak), Phylloscopus collibita (Zviždak), Phylloscopus trochilus (Brezov zviždak), Regulus ignicapillus (Vatroglavi kraljić), Regulus regulus, Aegithalos caudatos (Dugorepa sjenica), Muscicapa striata (Muharica), Ficedula hypoleuca (Crnoglava muharica), Parus lugubris (Mrka sjenica), Parus major (Velika sjenica), Parus carealeus (Plavetna sjenica), Parus ater (Jelova sjenica), Sitta neumayer (Brgljez kamenjar), Lanius collurio (Rusi svračak), Lanius senator (Riđoglavi svračak), Phyrocorax gracullus (Žutokljuna galica), Garulus glandarius (Šojka), Corvus corone cornix (Siva vrana), Corvus corax (Gavran), Sturnus vulgaris (Čvorak), Passer hispaniolensis (Španjolski vrabac), Fringilla coelbes (Zeba), Oriolis oriolis (Vuga), Serinus serinus (Žutarica), Carduelis spinus (Čižak), Carduelis carduelis, Achantis canabina (Jurčica), Carduelis chloris (Zelendur), Coccothraustes coccothraustes (Batokljun), Emberiza melanocephala (Crnoglava strnadica), Emberiza cirlus (Crnogrla strnadica), Emberiza cia (Strnadica cikavica), Troglodytes trglodites (Carić).
Botanička riznica: Zaštićene biljke i carstvo divljih orhideja
Osim ptica, Dragovija skriva nevjerojatno botaničko bogatstvo zanimljivo i na nacionalnoj razini. Na samoj predviđenoj lokaciji elektrane te uz pristupne puteve nalaze se nalazišta kockavice (Fritilaria neglecta), strogo zaštićene vrste. Tu je i visibaba kraljice Olge (Galanthus reginae-olgae), vrsta koja do Ilićevog otkrića nije bila ni poznata u Hrvatskoj, te divlji tulipan (Tulipa sylvestris), jedino nalazište u dolini Neretve. Uz njih, obitavaju i crni kozlac te isprugani šafran.
Posebna su priča divlje samorastuće orhideje. Nedavno objavljena knjiga, rezultat šestogodišnjeg istraživanja, bilježi čak 37 vrsta divljih orhideja u neretvanskom kraju. Od toga se 28 vrsta nalazi na Dragoviji, a čak 18 vrsta raste u krugu manjem od 100 metara oko planirane lokacije za solare. Usprkos ovom bogatstvu, Ilić ističe kako su institucije, poput Županije, ignorirale potrebu za financiranjem i zaštitom ovog blaga, koje bi, primjerice, u Engleskoj bilo tretirano kao nacionalni ponos.
Okruženje zaštićenih područja i izvorišta
Planirani zahvat ne može se promatrati izolirano. Lokacija je okružena zaštićenim područjima:
- Orepak (udaljen manje od kilometra)
- Pod gredom (oko 500 metara)
- Izvorište Prud (oko kilometar zračne linije, napaja pitkom vodom područje sve do Lastova)
- Izvorište rijeke Vriještice (smješteno odmah ispod Marušića gradine)
Ova zaštićena močvarna područja dom su jednoj od najstabilnijih populacija bukavca (Botaurus stellaris) u Hrvatskoj, crnoprugastom trstenjaku (Acrocephalus melanopogon), raznim vrstama štijoka te brojnim drugim rijetkim vrstama za čije su očuvanje neretvanski tršćaci ključni.
“Nećemo dati svoje”
Iz Ornitološkog društva “Brkata sjenica” pozivaju na razum i odustajanje od ovog projekta na spornoj lokaciji. Najavljuju da su spremni iskoristiti sva zakonski dopuštena sredstva kako bi obranili prirodu Dragovije, ne samo zbog trenutne generacije, već i zbog onih koje tek dolaze.
“Mi Neretvani nismo nikada dali na svoje pa mislim da nećemo dati ni sada. Naš grad ne zaslužuje podjele, borit ćemo se za prirodu i bit ćemo kao i uvijek svoji na svome”, zaključuje Ilić, uz nadu da će državne stručne službe prepoznati vrijednost ovog prostora i stati na stranu zaštite prirode.
Bariša Ilić Bare
Ornitološko društvo Brkata sjenica Metković
