Kada danas gledamo goleme kruzere koji pristaju u dalmatinskim lukama, teško je zamisliti da je sve počelo prije gotovo dva stoljeća, jednim neobičnim putovanjem koje je zauvijek promijenilo povijest Jadrana. Zahvaljujući istraživanju kolekcionara Maria Talajića, otkrivena je zaboravljena priča o prvom dolasku parobroda u dolinu Neretve davne 1838. godine.
Kralj botaničar u misiji otkrivanja Jadrana
Glavni protagonist ove priče je saksonski kralj Fridrih August II., poznat pod nadimkom “Pravedni”. No, on nije bio običan monarh koji je putovao samo radi užitka; bio je pasionirani botaničar. Njegovo putovanje istočnom obalom Jadrana nije bilo samo turističko, već prava znanstvena ekspedicija.
U njegovoj pratnji nalazili su se liječnik, majordom, ađutant, ali i poznati profesor botanike iz Trsta, Bartolomeo Biasoletto, te saksonski konzul u Trstu, Sartorio. Cilj im je bio istražiti floru i ljepote Dalmacije, od Istre pa sve do Boke kotorske.
“Conte Mittrowsky”: Čudo tehnike onoga doba
Brod kojim su plovili bio je “Conte Mittrowsky”, deveti parobrod u floti Austrijskog Lloyda. Za to vrijeme, bio je to vrhunac tehnologije:
- Dužina: 38 metara
- Nosivost: 237 tona
- Pogon: Parni stroj od 60 konjskih snaga (uz pomoćna jedra)
- Brzina: 7-8 nautičkih milja
Brod je imao salon i nekoliko kabina s ležajevima na krmi, dok je paluba bila na raspolaganju putnicima za šetnju. Kapetan broda bio je Giampaolo Triscoli.
Od Trsta do “Turskog bazara”
Putovanje je započelo u ponedjeljak, 22. svibnja 1838. godine. Ruta je bila impresivna: nakon Brijuna i Pule, posjetili su Zadar, Šibenik (gdje su se divili slapovima Krke), Trogir, Split, Hvar, Vis, Korčulu i Dubrovnik.
No, najzanimljiviji dio putovanja odvio se dolaskom u dolinu Neretve. Kroničari su zabilježili da stanovnici na obali rijeke nisu mogli “prestati čuditi toj masi, tom dimu i tim kotačima” koji su pokretali brod.
Kada je parobrod stigao u Opuzen, bila je nedjelja. Stanovništvo se “slijevalo u mnoštvu” kako bi vidjeli brod za koji su govorili da je “tako lijepe građe koju prije nitko nije vidio”. Ubrzo su golemi parobrod okružile male neretvanske trupice, stvarajući nezaboravan prizor kontrasta između moderne tehnologije i tradicije. U trupicama su mogle stati najviše dvije osobe, dok je “Conte Mittrowsky” djelovao kao div.
Susret civilizacija na granici
Kralj i njegova svita iskrcali su se u Opuzenu, koji je tada brojio ispod 500 stanovnika i nastavivši put konjima, posjetili su tadašnju granicu s Osmanskim Carstvom. Posjetili su i “turski bazar” na području današnje Unke (blizu Metkovića). Prizor je bio egzotičan: drveni zid odvajao je turske straže, a trgovina se odvijala pod strogim sanitarnim propisima. Turci su kupovali velike količine soli, dok je Kralj kao suvenir kupio lule (čubuke) i kremu.
Zanimljiva anegdota kaže da je povratak bio težak. Zbog struja i plitkog gaza, parobrod se nije mogao samostalno vratiti nizvodno, pa su ga morali tegliti s obale, uz pomoć volova i lokalnog stanovništva, sve dok nije ponovno zaplovio prema ušću.
Početak jedne ere
Ovo putovanje kralja Fridriha Augusta II. danas se smatra simboličnim početkom parobrodarskog turizma u Dalmaciji. Dolazak “Conte Mittrowskog” nije bio samo prolazna atrakcija; on je “otkrio” dolinu Neretve i istočnu obalu Jadrana svijetu, ucrtavši ih na mapu budućih putnika i istraživača.
Kako piše u članku, to je bio dolazak koji je “po mnogočemu značajan ne samo za dolinu Neretve nego za cijelu istočnu obalu Jadrana”.
Ante Šunjić
Mario Talajić
Izvor: Slobodna Dalmacija
