U atriju Palače Sponza sinoć, 4. studenog, održana je “Večer posvećena dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću (1883. – 1945.)”, čime je obilježena 80. obljetnica njegove tragične smrti. Događaj, organiziran od strane Državnog arhiva u Dubrovniku i Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, privukao je zainteresiranu publiku, a sastojao se od tri dijela.
Večer je započela otvaranjem izložbe znakovitog naziva: “Damnatio memoriae – zabrana sjećanja – zatajenje”. Izložba, koja je ranije ove godine već bila postavljena u Metkoviću, bavi se upravo fenomenom brisanja i prešućivanja sjećanja na biskupa Carevića.
Središnji dio večeri bilo je javno predstavljanje nove arhivske građe o biskupu Careviću. Riječ je o vrijednim dokumentima koje je Državnom arhivu u Dubrovniku početkom ove godine darovao gosp. Matko Križanac. Ova građa, kako je istaknuto, baca novo svjetlo na Carevićev put od sjemeništa pa sve do njegova imenovanja dubrovačkim biskupom 1929. godine.
Za kraj, publici su predstavljene i nove znanstvene spoznaje o djelovanju biskupa u Dubrovniku. Poseban fokus stavljen je na složene odnose koje je biskup Carević imao s dijelom svoga svećenstva, a koji su, kako se čini, uvelike utjecali na dinamiku njegova pastoralnog rada i, u konačnici, na njegovu sudbinu.
Tko je bio biskup Carević?
Josip Marija Carević, rođeni Metkovac, bio je dubrovački biskup u turbulentnom razdoblju od 1929. do 1940. godine. U gradu je ostao zapamćen po iznimnoj socijalnoj osjetljivosti (bio je predsjednik Crvenog križa i organizator pučkih kuhinja) te po tome što je inicirao i dovršio izgradnju monumentalnog križa na Srđu 1935. godine.
Upravo zbog svojih jasnih stavova i gradnje križa navukao je bijes velikosrpskih i komunističkih krugova. Prijevremeno je umirovljen 1940. i povukao se u Zagreb. Na kraju rata, 1945. godine, partizani su ga uhitili i smaknuli u blizini Velikog Trgovišća. Jedini je hrvatski biskup otvoreno ubijen od strane partizanskih vlasti, a za njegov grob se ni danas ne zna.
Sinoćnji događaj u Sponzi korak je u rasvjetljavanju života i tragičnog kraja čovjeka čije je ime desetljećima bilo prešućivano.
Nino Erceg
