U ponedjeljak je održana Svečana akademija povodom blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije, a ovom prilikom dodijeljena su priznanja ovogodišnjim laureatima izabranim na posljednjoj redovnoj sjednici Županijske skupštine u ovom mandatu.
Sjednici su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, izaslanik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, Europska povjernica za Mediteran Dubravka Šuica, saborski zastupnici Dalibor Milan, Božo Petrov, Mišo Krstičević, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom i suradnicima, državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, državni tajnici Frano Matušić i Branko Hrg, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović te drugi uzvanici.
U svom pozdravnom govoru župan Dobroslavić čestitao je svima Dan županije i blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića.
”I ovaj Dan Županije dočekujemo u ozračju stabilnosti i sigurnosti, prisjećajući se brojnih provedenih projekata. Dočekujemo ga u krugu četiri najuspješnije hrvatske županije mjereno prema indeksu razvijenosti. A jedina od njih ova županija bila je opljačkana, razorena i spaljena u velikosrpskoj agresiji na hrvatski jug. Dočekujemo ga kao prvaci u korištenju fondova EU, toga odličnog alata za ubrzani razvoj, što nam je omogućilo članstvo u EU, a osigurala naša Vlada. Dočekujemo ga kao ponajbolja županija u gospodarskom korištenju pomorskog dobra s 292 odobrene koncesije. Ova destinacija prvak je u turizmu, glavnom izvoru dobrog standarda naših sugrađana. Dan županije dočekujemo kao brižni čuvari prebogate kulturne baštine, očuvane prirode i okoliša koje nam je podario dragi Bog i nadogradili naši stari. Dočekujemo ga s jednim od najboljih demografskih stanja u Hrvatskoj, ipak i s takvim stanjem ne možemo biti zadovoljni. Dočekujemo ga čuvajući i štiteći naš identitet i nacionalne interese na hrvatskom jugu, a sve baštineći vrjednote iz pobjedničkog Domovinskog rata. Ponosni na naše branitelje koji su nam darovali slobodu i neovisnu državu, klanjamo se žrtvi poginulih junaka, vječno zahvalni njihovim obiteljima”, rekao je župan Dobroslavić te pojasnio kako su postignuti svi ti uspjesi:
”Očuvali smo status županije kao regionalne jedinice, usprkos svojedobnim namjerama o smanjenju broja županija i ukidanju manjih općina. Snažnim argumentima i našom ustrajnošću te razumijevanjem ove Vlade sačuvan je postojeći teritorijalni ustroj, koji je dobar i koji je, uostalom, kreirao sam dr. Franjo Tuđman. Također, zahvaljujući našoj upornosti i sposobnosti ove Vlade spojili smo se s ostatkom matice zemlje. Veseli nas da sad svi vide kako Pelješki most nije iluzija za budale, nego vrhunac hrvatske suverenističke politike, a ujedno i simbol prvoga razdoblja hrvatskog članstva u EU. Povezali smo bolje naše otoke, a modernim cestama spajamo cijelo područje županije. Time omogućujemo bolji standard i sigurnost našim sugrađanima i kvalitetne uvjete našem gospodarstvu. Izgradili smo ili dogradili 21 luku od Cavtata do Lastova i Neretve, dovršili obilaznicu Stona, kreće projekt autoceste do Osojnika, preko hrvatskog teritorija, što je uvijek bio naš program, gradi se obilaznica Orebića i brojne druge ceste. Moramo se pribrati i žurno iskoristiti osigurano financiranje brze ceste od Osojnika do Zračne luke, također izgraditi cestu od Brijeste do Orebića. Za sve naše projekte imamo razumijevanje i potporu naše Vlade na čemu zahvaljujem premijeru Plenkoviću i njegovim ministrima, posebno ministrima Bačiću i Butkoviću. Ovoga trenutka u županiji se provode projekti vrijedni više od 300 mil eura, ne ubrajajući tu projekte autoceste i brze ceste u vrijednosti od 1,4 milijarde eura. Grade se škole, dvorane, igrališta, cjelovito se obnovlja Opća bolnica Dubrovnik, rekonstruira se Specijalna bolnica Kalos, realiziraju novi centri za djecu s poteškoćama u razvoju, gradi se Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje – usput naglašavam, projekt nikakvim aktom ni od koga nije zaustavljen. U tijeku je realizacija Brane na Neretvi, ključnog projekta za spas neretvanske poljoprivrede – ni ovaj projekt, naravno, nije ni od koga zaustavljen, grade se vatrogasni domovi, provode projekti navodnjavanja i komasacije itd.”, rekao je župan Dobroslavić.
”Posebno priznanje odajemo Vladi za osigurani ITU mehanizam za šire područje Dubrovnika, kao i za poseban Teritorijalni program za otoke kojim se na otočnom dijelu županije financira 20 projekata u vrijednosti od 33 mil eura. Uz gradnju luka, novu katamaransku vezu Lastova s Dubrovnikom, posebnu hitnu helikoptersku medicinsku službu za ovu županiju i druge pogodnosti za otočane, to još uvijek nije dovoljno za izjednačavanje uvjeta življenja i gospodarenja na otocima s onima na kopnu, čemu na žalost svjedoči i nedavni tragičan događaj na Lastovu. Za realizaciju naših projekata imali smo i potporu sugrađana na čemu im i ovom prigodom zahvaljujem. Mi, kao županijsko vodstvo, sa svoje smo strane postupali vjerodostojno, transparentno, iskreno i predvidljivo i imali jednak odnos prema svakom građaninu i svakom poduzetniku. Moramo i nadalje zadržati stabilnost i sigurnost na krajnjem hrvatskom jugu i održivo ga razvijati. I dalje se odlučno suprotstavljati pretenzijama prema našem području, boriti se protiv krivotvorenja povijesti svojatanjem naših velikana i našega teritorija od strane protagonista projekta Srpskog sveta. I dalje otklanjati ekološke ugroze projekata Gornji horizonti i nekontrolirane gradnje u susjednoj nam državi te se protiviti zračnoj luci Trebinje na lokaciji Taleža. Jedino tako možemo zaštititi vode, prirodu i okoliš na našem području, od Neretvanske doline, preko Malostonskog zaljeva, Omble pa do Konavala”, kazao je župan Dobroslavić.
Zahvalio se dosadašnjim vijećnicima Županijske skupštine na kvalitetnom radu i doprinosu provođenju programa, kao i našim sugrađanima i gospodarstvenicima na razumijevanju. Izrazio je zahvalnost na suradnji državnim i drugim službama, jedinicama lokalne samouprave, ustanovama, udrugama, vjerskim zajednicama, kao i brojnim volonterima.
”Zajedničkim naporima pridonosili smo boljoj kvaliteti življenja, stabilnosti i sigurnosti koje danas imamo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Čestitam još jednom svima Dan županije i blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića. Čestitam dobitnicima županijskih priznanja.Neka nam i dalje, pod zaštitom sv. Leopolda Mandića, napreduje naša, najljepša, Dubrovačko-neretvanska županija”, zaključio je župan Dobroslavić.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković istaknuo je kako mu je veliko zadovoljstvo ponovno biti na proslavi Dana županije.
”Molim vas sve ovdje da se zahvalite županu Dobroslaviću na njegovih 16 godina, odnosno 4 mandata velikim pljeskom. Mogu reći iz moje pozicije koliko se župan Dobroslavić zalagao za strateške interes Hrvatske i sve aspekte napretka Dubrovačko-neretvanske županije. Osobno ti na tome zahvaljujem i zato sam smatrao važnim da budem ovdje danas. Politika ravnomjernog regionalnog razvoja bila je jedna od glavnih odrednica proetklih devet godina. Htjeli smo da se krajevi Lijepe naše jednako razvijaju i da Dubrovačko-neretvanska županija, postane povezana. U tom kontekstu i zagovaranju Pelješkog mosta predvodio je naš župan Nikola Dobroslavić, a mi smo razumjeli određene poteškoće i uspjeli osigurati financiranje tog projekta i simbola hrvatskog članstava u EU vrijednog više od pola milijarde eura. To će ostati trajno nasljeđe, a otvaranje mosta bilo je jedinstveni trenutak. Da smo samo to napravili mogli bi biti zadovolji, a napravljeno je puno tog”, rekao je premijer Plenković te dodao kako je za Dubrovačko-neretvansku županiju kroz razne financijske omotnice osigurano više od 50 milijuna eura.
”U godinama pred nama nastavimo zajednički surađivati na dobrobit Dubrovačko-neretvanske županije. Dragi Nikola od srca, hvala ti još jednom na svemu”, rekao je premijer.
Izaslanik predsjednik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisjetio se prvog mandata župana Dobroslavića.
”Bio sam na čelu stožera kada je župan Dobroslavić izabran u prvom mandatu. Bilo je jako puno izazova, češće su mu vjetrovi puhali u prsa, nego u leđa. On je tada bio brana devastaciji prostora Grada Dubrovnika. Da su se realizirali projekti poput Fenestre ili golfa na Srđu, Dubrovnik bi bio u poziciji ugrožene spomeničke baštine. Nije bilo lako biti kontra tih projekata, ali bio je čvrst. Nakon toga je došlo novo vrijeme i neka nova Vlada, a Pelješki most postao je u očima tadašnjih čelnih ljudi iluzija za budale. Rješenje povezivanja su bili trajekti, a ministar je govorio da se neće graditi autocesta do svakog kokošinjca, a kokošinjac je bio grad Dubrovnik. Župan ni tada nije odustao i nije mijenjao Prostorni plan županije. U konačnici dolaskom Vlade Andreja Plenkovića došli su novi vjetrovi, oni u leđa. Realizirajući brojne projkte županija je svakim danom jača i povezanija. Neretva i Pelješac su sastavni dijelovi, nisu više odvojeni. U četiri mandata Nikole Dobroslavića postala je jedna od najprosperitetnijih u Hrvatskoj. Neću zaboraviti projekte koje smo u Dubrovniku realizirali, a vjerujem da ćemo tako nastaviti i u budućnosti”, rekao je gradonačelnik Dubrovnika Franković.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić čestitao je županu Dobroslaviću na 16 godina izuzetnog služenja Dubrovačko-neretvanskoj županiji i njezinim stanovnicima.
”Dugo smo zajedno i znam koliko je truda potrebo uložiti za raditi taj posao. U sve to vrijeme takoreći bez greške, bez ijedne afere ili mrlje, to se može okarakterizirati velikim uspjehom, a to najviše govori o osobi koji je na čelu. Mi smo u vrhu hrvatskih županija, a to nije jednostavno te smo jedini prošli okupaciju u Domovinskom ratu. Time je uspjeh još i veći. Svakako tome doprinos čini što smo jedna od najljepših županija, no za doći ovdje gdje jesmo je trebalo imati viziju. Ovaj prostor na jugu Hrvatske gdje je na najužem dijelu 400 metara od mora do granice treba znati očuvati, a snagu i vjetar u leđa daje snažna funkcionalna i financijska decentralizacija. Županije su preuzele poslove državnu uprave, raspolaganje državnom imovinom, upravljate s poslovima koji su našim sugrađanima potrebni za rješavanje njihovih životnih problema”, rekao je potpredsjednik Bačić te dodao kako je jedna od najvažnijih stvari izvlačenje iz prometne izoliranosti.
”Pelješki most, rekonstrukcija Zračne luke Ruđer Bošković, 21 luka, brojni ‘manji’ projekti, sve je to trebalo osmisliti, financirati i realizirati”, rekao je Bačić te čestitao svim dobitnicima priznanja, a posebno brodogradilištu Radež s otoka Korčule odakle je i sam rodom.
Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović istaknuo je kako je povezanost naših prostora i ljudi neupitna kroz povijest, pa tako i u Domovinskom ratu, ali i danas.
Laureati
Odlukom vijećnika Županijske skupštine Nagrada za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije dodijeljena je posmrtno akademiku Luku Paljetku, Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Folklornom ansamblu Linđo te trgovačkom društvu RADEŽ d.d. dok je Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet kao i Metkovskom amaterskom kazalištu.
U ime laureata prisutnima se obratio ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak.
”Ova nagrada pripada svim ljudi koji su prošli kroz Linđo, Radež, MAK, NP Mljet, Dubrovački simfonijski orkestar i naravno velikom Luku Paljetku koji nas je napustio na današnji dan prije godinu dana. Ovom prilikom iskoristit ću jednu njegovu rečenicu koja pokazuje kako bi trebali gledati ovaj naš Grad – Dubrovnik je meni sve, a ja sam njemu samo stanovnik. Zahvaljujem Županiji što je prepoznala trud i rad svih nas i čestitam Dan županije i blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića”, rekao je Kljunak.
Sažetak iz prijava:
Luko Paljetak
Luko Paljetak (1943. – 2024.) bio je istaknuti hrvatski književnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i akademik koji je svojim iznimnim doprinosom obogatio hrvatsku književnost i kulturu. Njegovo je stvaralaštvo obuhvaćalo širok spektar književnih žanrova, uključujući poeziju, prozu, dramska djela te eseje, a također je bio priznat i kao vrstan prevoditelj s nekoliko svjetskih jezika. Tijekom svoje karijere, Paljetak je objavio više od 50 knjiga, a njegova djela prevedena su na mnoge strane jezike, čime je značajno doprinio promociji hrvatske književnosti u svijetu. Njegove pjesme, prozni tekstovi i kazališna djela osvojili su brojne nagrade i priznanja, uključujući Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo, Nagradu Tin Ujević te Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo. Akademik Paljetak bio je aktivni član HAZU te dugogodišnji ravnatelj Instituta za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Njegov rad na očuvanju i promicanju hrvatske kulturne baštine ostavio je neizbrisiv trag u našoj zajednici. Osim toga, bio je angažiran i u pedagoškom radu, inspirirajući mnoge mlade pisce i studente svojim znanjem i entuzijazmom. Osim svojom književnom i kulturnom djelatnošću, Luko Paljetak obilježio je društveni i kulturni život Dubrovnika te šire regije.
Dubrovački simfonijski orkestar
Dubrovački simfonijski orkestar je profesionalni glazbeni orkestar grada Dubrovnika i glavni nositelj glazbenih zbivanja u Dubrovniku. Kroz godine, Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja dugu i značajnu dubrovačku glazbenu tradiciju, koja se kao takva počela organizirano razvijati još od vremena nekadašnje Dubrovačke Republike. Danas, Dubrovački simfonijski orkestar predstavlja važan dio bogate i raznolike kulturne tradicije Dubrovnika i Hrvatske. Dubrovački simfonijski orkestar, kao nezaobilazan dio kulturne scene Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, sastavni je dio i svih značajnih manifestacija poput Feste sv. Vlaha, Dubrovačkog karnevala ili Kršćanskog lica kulture. Dubrovački simfonijski orkestar ove godine obilježava 100. obljetnicu aktivnog rada. U ovih sto godina DSO je često bio istinskim promotorom našeg Grada, Županije i Hrvatske u inozemstvu. Tome svjedoče brojni nastupi i turneje diljem Europe, Kanade, SAD-a i Indonezije, te u dvoranama poput Kennedy Center u Washingtonu i Zlatne dvorane Musikvereina u Beču. Svojom bogatom izvođačkom aktivnošću, Dubrovački simfonijski orkestar nametnuo se kao prepoznatljiv partner na domaćoj i međunarodnoj glazbenoj sceni. U nadi kako će Dubrovački simfonijski orkestar i dalje biti glazbeni stup svoga grada, ansambl kojem se mladi glazbenici žele vraćati po završetku svojih studija, kulturna atrakcija svim posjetiteljima i promotor glazbene baštine u zemlji i inozemstvu, ušli smo u jubilarnu 100. obljetnicu ove kulturne ustanove, glazbene duše Dubrovnika i njegove nematerijalne kulturne memorije.
FA Linđo
Ove godine Folklorni ansambl Linđo obilježava veliki jubilej – punih šest desetljeća uspješnog postojanja i djelovanja. Prvi javni nastup Folklorni ansambl Linđo održao je 8. listopada 1965. godine. Od tada, pa sve do danas, Linđo neumorno i s velikim uspjehom u svom radu promiče scenski vrhunsko uobličene tradicijske kulture i narodne folklorne umjetnosti dubrovačkog kraja i Hrvatske. Od 1965. do 2025. godine Linđo je ime i ugled turističkog i kulturnog Dubrovnika pronio na više od 200 gostovanja diljem Europe, SAD-a, Južne i Srednje Amerike, Australije i Japana. Upravo je lani, u vremenu od 12. do 27. studenoga, Linđo održao uspješnu, posjećenu i medijski iznimno popraćenu, turneju po Sjedinjenim Američkim Državama. Turneja je sadržavala cjelovečernje koncerte u Pittsburgu i Chicagu, kao i deset nastupa na Holiday folk fair festivalu u Milwaukeeu. Tijekom turneje Linđovi voditelji plesa i pjevanja odradili su četiri radionice za hrvatske iseljenike u raznim gradovima. Folklorni ansambl Linđo, sa svojim spletom tamburaške i folklorne baštine, američku je publiku upoznao s bogatstvom hrvatske folklorne baštine. Zastupljene su bile sve narodne nošnje i plesovi iz svih krajeva Hrvatske. Ovakvi nastupi slave bogatstvo hrvatske nematerijalne baštine, doprinose očuvanju i promoviranju naše tradicijske kulture svima onima koji nas žele bolje upoznati i razumjeti. Ansambl je nazvan po omiljenom i najpoznatijem narodnom plesu Dubrovačkog primorja, Župe i Konavala. Kolo linđo se, uz Festu sv. Vlaha, dubrovački govor, umijeće izrade konavoskog veza, klapsko pjevanje, nijemo kolo Dalmatinske zagore, bećarac, međimursku popevku i brojna druga kulturna dobra iz raznih krajeva Lijepe naše, nalazi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
RADEŽ d.d.
Radež d.d. je osnovan 1954. godine u mjestu Blato koje broji oko 3.500 stanovnika, a nalazi se po sredini zapadnog dijela otoka Korčule. Od 1960. godine tvornica proizvodi brodsku opremu za kupce širom svijeta. Korčulanska brodogradnja ima stoljetnu tradiciju koja se prepoznaje u iskustvu svih Radežovih zaposlenika. Visoka kvaliteta i zadovoljstvo kupca su uvijek u prvom planu njihovog poslovanja. Radež d.d. je stekao i održava certifikat kvalitete EN ISO 9001:2008. Ovo brodogradilište ima dugu tradiciju u projektiranju i proizvodnji široke palete čelične brodske opreme, aluminijske opreme kao i različitih čeličnih konstrukcija virtualno neograničenih dimenzija. Trenutno zapošljavaju 255 osoba. Model privatizacije po principu radničkog dioničarstva te politika vođenja poduzeća po najvećim društveno odgovornim standardima osiguravali su desetljećima stabilna radna mjesta brojnim generacijama, garantirajući time njihov ostanak i opstanak na otoku.
NP Mljet
Nacionalni park Mljet simbol je prirodnih i kulturnih ljepota, gdje suživot stanovnika s prirodom traje već 65 godina, što Mljet čini najstarijim morskim nacionalnim parkom na Mediteranu. Osim toga, posljednjih godina Javna ustanova Nacionalni park Mljet je izvrsnom suradnjom s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Općinom Mljet značajno doprinijela poboljšanju zdravstvene i protupožarne zaštite, te kvalitete života lokalnog stanovništva, uz prepoznata unaprijeđenja posjetiteljske infrastrukture. Kad se tome pridoda jedinstvena, netaknuta priroda, Mljet se pozicionirao kao nezaobilazna destinacija južne Hrvatske i promotor Županije u zemlji i svijetu.
Metkovsko amatersko kazalište
Kultura grada Metkovića ove je godine obogaćena jednom velikom obljetnicom. U veljači je obilježeno 150 godina kazališnog života Metkovića. Danas je kazališni amaterizam u našem gradu i dalje uspješan zahvaljujući Metkovskom amaterskom kazalištu (MAK-u). Davne 1875. godine osnovana je kazališna sekcija čijim osnivanjem započinje djelovanje kazališnih amatera u našem gradu. I tako se od 1875. i osnutka kazališne sekcije koja je djelovala tijekom povijesti unutar Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Narodnog kazališta Biokovsko-neretvanskog, Kulturno-umjetničkog društva koje je osnovano 1977. godine i imalo je kazališnu, glazbenu, pjevačku i folklornu sekciju te fotosekciju, djelovanje kazalištaraca nastavilo djelovanjem Metkovskog amaterskog kazališta (MAK-a) i Metkovske teatarske scene. Sve do danas, 2025. godine, djeluje MAK koji nastavlja tradiciju amaterizma s odraslim glumcima i s djecom u Malom MAK-u. Metkovsko amatersko kazalište i danas nastoji učinkovito pridonijeti kulturi svoga grada predstavama koje izvodi samostalno i u suradnji s kolegama glumcima, a ujedno i članovima MAK-a, iz doline Neretve. MAK se prvi put promovirao predstavom Kratki kurs dugog propadanja 1992. i otada su izvodili klasične i suvremene komade: od Arabala preko Brešana, Budaka, Cankara, Držića, Gogolja do Supeka, Vojnovića te surađivali s renomiranim redateljima Draženom Ferenčinom, Radovanom Marčićem, Jolandom Tudor, Tonijem Peharom, Matkom Brljevićem, Vasjom Kovačić, Borisom Matićem i ostalim redateljima amaterima. Metkovski kazališni amaterizam razvija se svakim danom, svakom novom predstavom u koju glumci amateri ulažu velik dio sebe i svoga života da bi metkovsko kazalište opstalo. Metkovsko amatersko kazalište svojim učinkovitim radom i dobrom voljom koju imaju glumci amateri daje čvrste temelje nastavku kazališnog života u Metkoviću koje ima bogatu tradiciju i vrijednost već 150 godina. Metkovci su ponosni na svoj kazališni život, na svoje glumce, starije i mlađe, koji nas uvode u svijet kazališne umjetnosti, od glumaca amatera do profesionalnih glumaca koji su svoje prve glumačke sposobnosti pokazali na metkovskim daskama. Svi ti glumci amateri, danas članovi MAK-a, zaslužuju priznanje i nagradu za očuvanje kazališnog života u Metkoviću.
Svečanoj akademiji u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku prethodilo je polaganje vijenaca na dubrovačkom groblju Boninovo, kao i sveta misa u crkvi Gospe od Milosrđa na Gorici sv. Vlaha.
