Vrijeme je upisa u srednje škole. Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno vas zbunjuje činjenica da postoje opće, jezične, klasične, prirodoslovne i prirodoslovne-matematičke gimnazije. Ne očajavajte, donosimo objašnjenje ovih gimnazijskih programa.
Ako planirate upisati gimnaziju, vjerojatno znate da možete odabrati opću, jezičnu, klasičnu, prirodoslovnu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. No, koja je razlika?
Opća gimnazija
Kao i što sam naziv nalaže, opća gimnazija podrazumijeva podjednaku zastupljenog svih nastavnih predmeta. Dakle, nema više satova jezika ili prirodnih predmeta, već je svega ‘po malo’.
Jezična gimnazija
U jezičnoj gimnaziji povećan je broj sati učenja stranih jezika, a u nekim se školama u trećem i četvrtom razredu jedan prirodoslovni predmet (biologija, kemija i fizika), može zamijeniti stranim jezikom.
Posebnost programa jezične gimnazije je i izvođenje dijela programa određenih predmeta na stranom jeziku uz suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primjer toga je dvojezični smjer u XVI. gimnaziji u Zagrebu.
Klasična gimnazija
Specifičnost programa klasične gimnazije je učenje latinskog i grčkog jezika tijekom sve četiri godine obrazovanja.
Pri upisu, učenici sukladno svom predznanju i mogućnostima pojedine škole, mogu odabrati program ‘početnika’ ili ‘nastavljača’. Primjerice, početnici tako uče grčki i latinski jezik od početka, dok nastavljači u principu nadograđuju svoje znanje.
Program nastavljača klasične gimnazije upisuju učenici koji dolaze iz osnovnih škola s klasičnim odjelima, a koji su učili latinski od petog i grčki od sedmog razreda. Valja napomenuti da se takvi učenici ne mogu upisati u početne odjele.
Učenici početnici i nastavljači, uče latinski i grčki jezik četiri godine, po tri sata tjedno.
Prirodoslovna gimnazija
Program prirodoslovne gimnazije temelji se uglavnom na nešto većoj zastupljenosti matematike, kemije, fizike i biologije s posebnim naglaskom na laboratorijske vježbe.
U okviru izbornog dijela programa, učenici se mogu odlučiti za učenje drugog stranog jezika ili osnova ekologije. Najpoželjniji smjer prirodoslovne gimnazije, prema omjeru kvote i interesa osmaša, ima Prirodoslovna škola Vladimira Preloga u Zagrebu.
Prirodoslovno-matematička gimnazija
Prirodoslovna-matematička gimnazija sadrži veći fond sati matematike, fizike i informatike tijekom sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja.
Svakako treba napomenuti da se u nekim školama učenicima pruža mogućnost da zamijene drugi strani jezik pojačanim programom matematike ili informatike.
A u pronalasku srednje škole koja je baš za vas pomoći će vam i naše Online predstavljanje škola. Škole se predstavljaju kroz nekoliko rubrika: naziv škole, lokacija, kratki opis škole, povijest škole, uvjeti upisa, fotografija i video, kontakti.
Kako se često u redakciji prisjetimo nekih zgoda i nezgoda iz srednje škole, naša iskustva odlučili smo ispričati u podcastu. Kako je izgledao odabir i upis u srednju, kako smo proveli prvi dan, tko je ‘fulao’ razred, kakva nam je ekipa tada bila te sve ono što se veže uz najljepše đačko doba, samo su neke teme o kojima smo pričali, snimku pogledajte ispod:
